„Incko učinio Bosni medvjeđu uslugu“

U austrijskom listu „Klajne cajtung", koji je osnovan 1904. a čije je sjedište u Gracu i Klagenfurtu, objavljen je tekst koji se donekle izdvaja iz horskih pohvala Valentinu Incku za nametanje zakona o negiranju genocida. Tekst pod nazivom „Analiza Inckovog glasnog odlaska“ već u podnaslovu pojašnjava glavnu tezu: „Odlazeći visoki predstavnik u Bosni čini negiranje genocida kažnjivim - i time jača nacionaliste“.

Postupak Valentina Incka autor najprije poredi sa polijetanjem helikoptera: „Helikopterski menadžment – podići prašinu i onda odmah otići. Tako se može opisati način postupanja koji je izabrao Valentin Incko na kraju svog dvanaestogodišnjeg mandata kao visoki predstavnik za Bosnu. Tako je Incko, nekoliko dana uoči predaje dužnosti Nijemcu Kristijanu Šmitu, upotrijebio svoja posebna ovlašćenja kako bi unio izmjenu u bosanski krivični zakon, po kojoj se sada negiranje genocida nad 8.000 Bošnjaka u Srebrenici kažnjava zatvorom od šest mjeseci do pet godina".

Autor teksta, Kristijan Veršic, ocjenjuje da nije jasno zašto je Incko tek sada donio odluku. „U intervjuu za Klajne cajtung on je svoje kasno donošenje odluke obrazložio time da je htio da sačeka da presude protiv bivših lidera bosanskih Srba, Radovana Karadžića i Ratka Mladića postanu pravosnažne. U slučaju Mladića i njegove doživotne zatvorske kazne to je bio slučaj tek prije nekoliko nedjelja. To Inckovo obrazloženje ne zvuči posebno uvjerljivo, pošto prva presuda Haškog tribunala jednom od vodećih bosanskih Srba (generalu Radislavu Krstiću) zbog genocida u Srebrenici jeste još iz 2001. Osim toga, u pravnom sporu između Bosne i Srbije masakr u Srebrenici je 2007. definisan kao genocid."

„Kakvi god bili Inckovi motivi, reakcije bosanskih Srba su jednoznačne. Njihovi političari sada bojkotuju sve zajedničke državne institucije, kao i institucije Federacije; osim toga, parlament Republike Srpske će u petak u Banjaluci unijeti promene u krivični zakon, kojima će svakome ko RS nazove agresorom ili genocidnom tvorevinom biti zaprijećena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora. Te kazne su vremenski iste kao i u Inckovom ukazu. S druge strane, prema podacima bosanskog tužilaštva neki građani su već podnijeli tužbu na osnovu Inckovog zakona; ipak, da li će reagovati pravosuđe, koje nije samo u srpskom dijelu notorno politizovano, ostaje da se vidi“, piše austrijski Klajne cajtung. 

U tekstu se dalje analizira ko je profitirao od Inckovog „podizanja prašine“: „Ali od toga u Bosni profitiraju samo nacionalistički političari na obje strane. Naime, nakon poslednjih lokalnih izbora, političke zvijezde Bošnjaka Bakira Izetbegovića i Srbina Milorada Dodika bile su već u padu. A sada je Dodik – zahvaljujući Incku – učinio da ukupna opozicija u srpskom dijelu države mora da ga podrži.“

„Srpskim bojkotom institucija biće usporene važne reforme, koje su Njemačka, EU i SAD htjele da sprovedu u Bosni narednih mjeseci. Trebalo je iskoristiti vrijeme do kraja godine, jer su 2022. ponovo izbori u Bosni. Zato je trebalo da Berlin, Brisel i Vašington budu protiv Inckove promjene zakona, koje njegovom nasljedniku ne olakšava preuzimanje dužnosti. Bosanski politikolozi poput Ivane Marić iz Sarajeva zato misle da Inckova solistička točka koristi jedino nacionalistima, te da je odlazeći visoki predstavnik tako učinio Bosni medveđu uslugu”.

Nacionalisti lažu na više nivoa

U austrijskom Standardu dva teksta se bave Inckovom odlukom. Prvi je potpisala novinarka Adelhajd Velfi: „Nacionalisti lažu na više nivoa kada govore o tome ko je kriv za masovno nasilje i iz koje od ideologija je ono nastalo, i ko je žrtva kojeg zločina. Još gore: oni veličaju te koji su ubili na hiljade ljudi. Rasisti upotrebljavaju perfidan trik, oni tvrde da je njihova iskrivljena interpretacija istorije povezana s pripadnošću jednom narodu, po principu: ako hoćeš da budeš Srbin, moraš da zastupaš našu ideologiju. Nacionalisti svjesno zastupaju naučno neistinite tvrdnje o ratu u Bosni (1992–1995), iako su fakti naučno i pravno odlično dokazani. Prema ’Bosanskoj knjizi mrtvih’, 81 odsto svih civilnih žrtava (38.239) na području Bosne i Hercegovine imaju muslimanska imena – to su Bošnjaci –, naime 31.107. A 4.178 su Srbi (11%) i Hrvata je 2.484 (7%).

Standard donosi i tekst o Međunarodnom komitetu o Aušvicu koji je podržao Inckovo nametanja zakona koji zabranjuje negiranje genocida: „Zamjenik predsjednika Međunarodnog komiteta o Aušvicu Kristof Hojbner pozdravlja odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Valentina Incka da se veličanje ratnih zločina izloži kaznenim sankcijama. ’Za preživjele Holokausta jedna od najvažnijih pouka jeste priznavanje istorijske istine’, kaže Hojbner za Standard. ’Naime, ta istina je uslov za zbližavanje nekada neprijateljskih strana, ali i za pravno suočavanje’. Hojbner ukazuje na genocid nad muslimanima godine 1995. u istočnobosanskom gradu Srebrenici. ’Za preživjele iz Aušvica događaji u Srebrenici su strašan i duboko bolan dokaz za to da i poslije Aušvica mržnja i genocid u Evropi još uvijek mogu da se nametnu’“, piše bečki Standard.

Priredio Dragoslav Dedović

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu