IKEA: Jednostavnošću do revolucije
17. april 2009
Obilazak eksponata u muzeju Pinakotek Moderne isti je kao pretraživanje bilo koje od Ikeinih ispostava širom svijeta. Vođeni ste kilometrima staza i završite zureći u stvari koje niste došli da tražite. Ali, ovdje fokus nije na kuhinjama, krevetima, ili dječijem namještaju, već na dizajnerskim klasicima: stolicama Džerit Ritveld (Gerrit Rietveld) i Majkla Toneta (Michael Thonet), slavnim Stringovim policama i detaljima Marsela Breuera (Marcel Breuer).
Dok su druge kreativne izložbe smislile velika imena, ova - pod nazivom „Democratic Design“- ima drugačije pravo na slavu, sažeto u citatu iz Ikeinog kataloga iz 1979. „Estetska forma je tu za sve. I ne samo za muzej!“ Zaista, ovo je prvi put da je Ikea postala predmet izložbe.
Eksponati već stoje u kućama posjetilaca
Korina Rozner (Corinna Roesner), jedna od kustosa izložbe kaže da je kombinacija trajne muzejske kreativne izložbe i Ikeinih proizvoda posebno zanimljiva, zato što posjetioci po dijelovima namještaja koji su im poznati mogu prepoznati odakle su došle mnoge ideje.
„Još od kraja 80-ih, skupljamo Ikeine komade namještaja – veoma selektivno, naravno.“, kaže Rozner. Međunarodni kreativni muzej Minhen je izložbu ostvario u saradnji sa Ikeom. „Pola predmeta (na izložbi) su iz naše kolekcije, a druga polovina iz Ikeinog muzeja, ili od pojedinačnih vlasika.“, dodaje Roznerova.
Ovo je jedna od izložbi gdje veliki broj posjetilaca može reći da i oni takođe posjeduju original. Za većinu to su „Bili“ police u bijeloj boji. One su prodate u 28 miliona primjeraka od otvaranja Ikee 1948. godine.
Stabilna kula od šibica
1943., sa sedamnaest godina, Ingvar Kamprad je počeo sa prodajom sitnica kao što su olovke i šibice. Nekoliko godina kasnije, osnivač Ikee otkrio je svoju kartu za uspjeh: namještaj koji se moze pakovati ravno u kutiju. Kampard, koji živi u Švajcarskoj je sada jedan od najbogatijih ljudi na svijetu.
Međutim Ikea dizajn je više nego uspješna poslovna strategija. Ključni element za uspjeh je taj što kombinuje različite škole dizajna koje drugačije ne bi bile „upakovane“ u jedan proizvod. Prirodni, švedski modernizam koji ze zasniva na radu s drvetom kombinuje se, na primjer, sa internacionalnim pokretima kao što je postmodernizam.
Praktičan koncept za svaku kulturu
„Nevjerovatna stvar je da to sve funkcioniše u Dubaiju isto kao i u Šangaju, i u Njemačkoj kao u SAD-u.“, kaže Rozner. „Mislim da je jedan činilac popularnosti što se radi o jednostavnim komadima namještaja koji nisu nakićeni, oni su dio ove skandinavske tradicije dizajna. Nisu nametljivi i uklapaju se u mnoge kulturalne kontekste.“
Prije mnogo vremena Ikea je postala sinonim za prvu kupovinu namještaja u životu.
„Naši prvi komadi namještaja su bili su blokovi od iverice i daske“ sjeća se Rozner. “Čim smo došli do malo novca otišli smo u Ikeu.“
Autor: Renate Heilmeier/Sanja Srdić
Odg. urednik: Azer Slanjankić