I Nijemci pozvani da napuste Ukrajinu

I Njemačka je pozvala svoje državljane da "kratkoročno" napuste Ukrajinu. Napetosti između Rusije i Ukrajine ... posljednjih dana dodatno rastu. Vojni sukob se ne može isključiti", objavljeno je iz Ministarstva spoljnih poslova Njemačke. S obzirom na krizu, SAD, Velika Britanija, Nizozemska, Japan, Australija i Novi Zeland takođe su pozvale svoje građane da napuste Ukrajinu

Najvažniji zapadni saveznici još jednom su na konferenciji o ukrajinskoj krizi naglasili odlučnost da na moguću rusku invaziju na Ukrajinu reaguju brzim i dalekosežnim sankcijama. Iz krugova njemačke vlade potom je saopšteno da su sudionici konferencije iz Evropske unije i NATO-a situaciju u Ukrajini ocijenili kao "vrlo, vrlo ozbiljnu". Svi diplomatski napori bili su usmjereni na pokretanje Moskve na deeskalaciju. "Važno je spriječiti rat u Evropi", rekao je nakon konforencije portparol njemačke vlade Steffen Hebestreit.

Raste strah od ruskog napada na Ukrajinu

Predsjednik SAD-a Joe Biden je u petak poslijepodne, tokom kratkoročno zakazanih kriznih razgovora, razmijenio mišljenja o situaciji s kancelarom Olafom Scholzom i velikom grupom drugih visokih političara. Kao što je saopšteno iz Bijele kuće, na telefonskoj konferenciji su učestvovali i francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Boris Johnson, predsjednik Poljske Andrej Duda, predsjednik Rumunije Klaus Iohannis i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg. Evropsku uniju predstavljali su predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel.

Tema razgovora, kako je rečeno, bio je "nastavak vojnog jačanja Rusije" na ukrajinskoj granici. Bijela kuća je saopštila da je cilj konsultacija  transatlantskih partnera koordinacija diplomatije i odvraćanje od sukoba.

Nakon razgovora, savjetnik američkog predsjednika Bidena za nacionalnu sigurnost, Jake Sullivan, razgovarao je s novinarima. "I dalje vidimo naznake ruske eskalacije, uključujući nove trupe koje stižu na ukrajinsku granicu", rekao je Sullivan. Međutim, kako je istakao, on time nije želio reći da je ruski predsednik Vladimir Putin već donio odluku o invaziji.

"Nalazimo se u situaciji u kojoj bi svakog trenutka mogla početi invazija, ukoliko se Vladimir Putin za odluči da je naredi", rekao je Sullivan. To bi se, rekao je, moglo dogoditi i tokom održavanja Zimskih olimpijskih igara u Pekingu. Američki državni sekretar Antony Blinken ranije je dao sličnu izjavu.

Prema informacijama magazina "Spiegel", američka tajna služba CIA i američka vojska obavijestili su saveznike da, na osnovu novih saznanja, postoji bojazan da bi do napada moglo doći sljedeće srijede. Sullivan nije komentarisao ove obavještajne izvještaje.

Nastavak telefonske diplomatije

I Biden i francuski predsjednik Macron, usljed rastućih tenzija, u subotu namjeravaju razgovarati s prvim čovjekom Kremlja Vladimirom Putinom. Te planove potvrdili su svi uključeni. Macron je u posljednje vrijeme više puta telefonirao sa Putinom, a u ponedjeljak je bio i u posjeti Moskvi. A Biden i Putin posljednji put su telefonski razgovarali krajem decembra.

Načelnici generalštaba SAD-a i Rusije, Mark Milley i Valeri Gerasimov, u petak su također obavili telefonski razgovor. Američko ministarstvo odbrane saopštilo je da su teme tog razgovora bile bezbjednosna pitanja, ne dajući više detalja.

SAD šalje dodatne vojnike u Poljsku

Sjedinjene Države premještaju još oko 3.000 vojnika iz vazdušno-desantne divizije iz baze u američkoj državi Sjeverna Karolina u zemlju partnera NATO-a Poljsku. Sekretar odbrane Lloyd Austin, kako se navodi, naredio je to po nalogu predsjednika Bidena.

Međutim, američki predsjednik i drugi članovi vlade u više navrata su jasno stavili do znanja da američki vojnici neće biti poslani u Ukrajinu. U Evropi su i u vremenima u kojima nije bilo krize bile stacionirane desetine hiljada američkih vojnika. Prema podacima američke vojske, trenutno se u Evropi nalazi više od 80.000 vojnika, uključujući oko 35.000 u Njemačkoj.

Prema zapadnim izvorima, Rusija je posljednjih mjeseci na granici s Ukrajinom premjestila više od 100.000 vojnika. U Ukrajini, kao i na Zapadu, to podstiče strah od velikog ruskog napada na susjednu zemlju. Vlada u Moskvi je odbacila tvrdnje o planiranju napad i optužila Zapad da ne poštuje ruske sigurnosne interese. Rusija traži obavezujuća uvjeravanja o prekidu širenja NATO-a na istok, posebno odricanje od uključivanja Ukrajine u zapadni vojni savez, što NATO i SAD odbacuju.

fs/qu/AR (dpa, rtr, afp) 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu