Hrvatska: "Duboki pad u krizu"

Tageszeitung iz Berlina piše: "Objavljivanjem međunarodne potjernice protiv Ivice Todorića, do sada najmoćnijeg biznismena u zemlji, Državno tužilaštvo Hrvatske je nakon dugog oklijevanja konačno reagovalo. Na teret mu se stavlja falsifikovanje brojki u vezi sa poslovanjem koncerna i odugovlačenje stečaja. Skandal oko Agrokora mogao bi Hrvatsku, politički i ekonomski, odvesti u provaliju. Bankrotom ovog koncerna nije dovedeno u pitanje samo 60.000 direktnih radnih mjesta već i 500.000 radnih mjesta, koja indirektno ovise od koncerna. Sa 800 filijala supermarketa Konzum, skupa sa nekada slovenačkim Merkatorom preuzetim 2013. godine, Agrokor ima dominaciju nad tržištem hrane ne samo u Hrvatskoj, već i u BiH i Sloveniji."

Blizina Tuđmanu

"Todorić je decenijama gradio najveći koncern prehrambene robe na jugoistoku Evrope. To mu je moglo uspjeti samo zato što je 1991. počeo tražiti blizinu Franje Tuđmana. Tako je Todoriću uspjelo da 90-ih godina mnoge firme bivše Jugoslavije preuzme u vlasništvo skoro budzašto. S obzirom na političku blizinu HDZ-u, Todorić je bio spreman na protuusluge i važne je pozicije u kompaniji dijelio političarima. Takav sistem, baziran na uzajamnim interesima, zadržan je i u vrijeme vladavine socijaldemokrata. Todoriću je osim toga uspjelo da za sebe i rodbinu izvuče i otuđi velike sume novca. Nedovoljnu kontrolu Agrokora od strane države kritičari smatraju jednim od najvažnijih uzroka propasti koncerna. Država je zatvarala oči pred rastućim brdom dugova i bila čak spremna preuzeti garancije za kredite ili dati koncernu povoljne kredite Zagrebačke banke."

Pojava Lidla i Kauflanda

"No, ulaskom Hrvatske u EU 2013. pojavili su se i konkurenti. Njemački prehrambeni lanci Lidl i Kaufland su Konzum i Mercator stavili pod pritisak. Do aprila je Agrokor nagomilao dug od pet milijardi eura, od toga preko jedne milijarde u ruskoj banci Sberbank. Od aprila državni prinudni upravitelj pokušava spasiti koncern i povjerioce, među kojima je niz malih dobavljača, i umiriti ih uzimanjem prelaznih kredita.

Prije nekoliko dana je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović posjetila ruskog predsjednika Putina u Moskvi, kako bi pregovarala o novim kreditima. Ruska strana je oklijevala i kao kompenzaciju za gubitke u bankarskom sektoru traži udjela u naftnom sektoru u vlasništvu Agrokora. 4,5 miliona Hrvata očekivalo je ekonomski procvat ulaskom u EU. Na vanjsko-političkom planu tadašnja vlada je obećala da će preuzeti vodeću ulogu u integraciji država Zapadnog Balkana u EU.

U susjednoj Srbiji i BiH, uprkos ratnoj prošlosti, to je probudilo velike nade. I u Sloveniji su se ponadali brzom rješavanju graničnog spora oko Piranskog zaliva. No, obećanja se nisu ostvarila. Privredni rast je i pored turističkog buma izostao. Konflikt sa Slovenijoim se zaoštrio. Hrvatska odbija da prihvati odluku međunarodne arbitraže.

Kada je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prije nekoliko sedmica izjavila da se desetine hiljada selefija pojavilo na granici BiH sa Hrvatskom, to je izazvalo žestoke reakcije u Sarajevu. Hrvatska stalno pokušava da oteža pregovore o učlanjenju Srbije u EU, proizvoljne trgovačke sankcije truju atmosferu. Mnogi posmatrači vjeruju da se predsjednica Hrvatske igra nacionalizmom, kako bi odvratila pažnju od krize oko Agrokora", piše Tageszeitung iz Berlina.

Duboki pad hrvatskog tajkuna

"Duboki pad hrvatskog tajkuna", naslov je teksta koji je objavio švajcarski list  Neue Zuercher Zeitung. "Ivica Todorić je još u aprilu izgubio kontrolu nad svojim majstorskim djelom. Tada je vlada dekretom preuzela upravljanje Agrokorom. Najprije je koncern  nastojao biti spašen kreditima ruskih banki. Kolaps Agrokora uzdrmao bi cijeli Balkan. U Srbiji, BiH i Sloveniji Agrokor zapošljava  20.000 ljudi. Od njega zavisi i desetine hiljada radnih mjesta dobavljača usluga.

Hrvatski biznismen Ivica Todorić započeo je svoju karijeru 1976. kao uzgajivač cvijeća. Izgradio je imperij koji obuhvata 60 firmi. Agrokor je dospio u probleme zbog strategije rasta koja se jako oslanjala na strani kapital, u što spada i kupovina Mercatora, čije je poslovanje bilo razočaravajuće. Knjigovodstvenom magijom je, kako je ustanovio novi šef Agrokora Ante Ramljak, koji je dobio zadatak da sanira koncern, manjak od 480 miliona eura 2015. godine pretvoren u višak odnosno dobit od 160 miliona eura. Prije dvije sedmice Ramljak je pokrenuo tužbu protiv odgovornih osoba, ne pominjući eksplicitno Todorićevo ime. No Todorić je, kako pišu hrvatski mediji, razumio ovaj potez i pravovremeno nestao u Londonu. Todorić je rekao da bi preuzimanje Mercatora dugoročno bilo uspješno da mu država nije oduzela kontrolu. Prinudni upravitelj ima godinu dana da sanira koncern. Ukoliko mu to ne uspije, uslijediće stečajni postupak. Kritičari smatraju da država Hrvatska snosi sukrivicu za debakl, jer bez uskih veza Agrokora i državnog aparata, ovaj koncern ne bi nikada mogao tako ekspandirati", piše NZZ.