Hoće li Srbija ponovo uvesti obavezni vojni rok?
22. februar 2021
Ministar odbrane Srbije Nebojša Stefanović izjavio je 7. februara da će odluka o tome da li će u Srbiji biti vraćeno obavezno služenje vojnog roka biti donijeta do septembra ili oktobra ove godine. Dva dana kasnije, Ministarstvo odbrane saopštilo je da su u toku pripreme za uvođenje predmeta „Osnove sistema odbrane Republike Srbije". On će biti fakultativnog tipa i namijenjen učenicima trećeg i četvrtog razreda srednjih škola.
Onaj ko se odluči da sluša taj predmet – koji su učenici u Srbiji posljednji put u školama imali prije tridesetak godina – naučiće nešto o tome kako vojska funkcioniše i o „važnim stvarima koje se tiču tradicije i istorije naše vojske", objasnio je Stefanović. On je dodao da će časovi posvećeni odbrani počinjati intoniranjem himne Srbije i da je cilj jačanje patriotskog duha i identifikovanja mladih sa svojom zemljom.
Pročitajte još i: „Tvoja godina za Njemačku“ ili obavezni vojni rok?
Početkom godine i Aleksandar Vučić najavio mogućnost ponovnog uvođenja obaveznog služenja vojnog roka, koji je u Srbiji ukinut 2011. godine. Za to ima i za i protiv argumenta, rekao je tada predsjednik Srbije.
„Stvari koje su za: time ćemo podići neka mjesta, demografske centre. U tim mjestima bismo podizali ili obnavljali kasarne, gdje bi svaka vrsta ekonomske aktivnosti doprinijela daljem ekonomskom razvoju tih mjesta. A taj potez bi značajno unaprijedio i našu borbenu gotovost", rekao je Vučić.
Raspoloženje građana
„Istinomer" je tim povodom podsjetio da je Vučić 2017. godine izjavio da je dobro imati profesionalnu vojsku i da ponovno uvođenje obaveznog služenja vojnog roka nije realno, iako bi „veliki dio" građana Srbije to želio.
Od tada se, sudeći po istraživanjima iz septembra i oktobra 2020. Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku (BCBP), raspoloženje građana Srbije nije mnogo promijenilo. „Skoro tri četvrtine građana smatra da je potrebno ponovo uvesti obavezno služenje vojnog roka. Međutim, kao glavne razloge za vraćanje obaveznog vojnog roka građani ističu red i disciplinu kod mladih (63%) i tradiciju (20%). Stiče se utisak da građani ne percipiraju vojni rok kao sredstvo odbrambene politike, već kao neku vrstu vaspitne ustanove", navedeno je u izvještaju BCBP.
Pročitajte još i: Opet ide Srbin u vojnike?
Šta su bili ključni razlozi Ministarstva odbrane za donošenje odluke o razmatranju ponovnog uvođenja obaveznog služenja vojnog roka? Koliko se osoba u Srbiji u posljednje tri godine prijavilo za doborovoljno služenje vojnog roka? Koliko profesionalaca u vojci u Srbiji na godišnjem nivou napusti vojsku i šta su u najvećem broj slučajeva razlozi za to? To su neka od pitanja koje je DW poslao Ministarstvu odbrane, ali do objavljivanja ovog teksta nijedan odgovor nije stigao.
Bezbjednosni izazovi?
S kojim se novim bezbjednosnim rizicima suočava Srbija, pa je za povećanje nacionalne bezbjednosti neophodna vojna obaveza? To je pitanje koje je u svom izvještaju postavio BCBP, osvrćući se na činjenicu da su se neke zemlje odlučile na ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka, pošto su procijenile da se suočavaju sa spoljnim prijetnjama.
„U Evropi se percepcija bezbjednosnih prijetnji promenila nakon izbijanja konflikta u Ukrajini i aneksije Krima 2014. godine", navodi BCBP. „Nakon toga, došlo je do buđenja rasprave o vojnom roku u mnogim evropskim zemljama, a pojedine države, poput same Ukrajine, kao i Švedske i Litvanije, su to i učinile u posljednjih nekoliko godina."
Istraživačica BCBP Marija Ignjatijević to je ponovila i u emisiji RTS-a 11. februara u kojoj je gost bio i ministar Stefanović. Ali, odgovor na pitanje šta su, kada je riječ o bezbjednosti, razlozi za razmatranje jednog takvog pitanja kao što je uvođenje obaveznog vojnog roka – nije dobila.
Ministar Stefanović je kao jedan od ključnih razloga za eventualno uvođenje obaveznog služenja vojnog roka (koje bi, rekao je ministar, godišnje koštalo osam milijardi dinara) istakao činjenicu da se Srbija opredijelila da bude vojno neutralna zemlja i da je za to potrebna snažna vojska koja ima dovoljno kapaciteta za sve svoje misije. „Nije vojska tu samo da ratuje. Jedna od njenih misija jeste i pomoć civilnim strukturama, npr. u slučaju vanrednih situacija", rekao je Stefanović.
Smanjenje broja vojnika
Djelimičan odgovor na pitanje zbog čega se razmatra ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka, možda se može pronaći u podacima kojima raspolaže BCBP – u posljednjih sedam godina za dobrovoljno služenje vojnog roka prijavilo se svega oko 11.000 ljudi, dok vojsku svake godine napusti 1.600 profesionalaca.
Ipak, pod znakom pitanja je da li bi obavezni vojni rok riješio probleme sa kojima se sada suočava vojska. „Na primjer, u javnosti se govori i o nedostatku pilota ili vozača tenkova, a upravljanje borbenim vozilima predstavlja tipičan primjer zadatka u kojem regruti na služenju obaveznog vojnog roka neće moći da odmjene profesionalce", naveo je BCBP.
Ministarstvo odbrane nije odgovorilo ni na pitanje DW koji su razlozi zbog kojih profesionalci napuštaju vojsku. Po svemu sudeći to je posljedica niskih plata i veoma loših uslova rada. „Nedostatak vojnika je dalje izazvao srozavanje ugleda svakog pripadnika, jer su obaveze i aktivnosti ostale iste, a broj izvršilaca je bio sve manji, pa smo došli u situaciju da se čak i podoficiri i mlađi oficiri angažuju na vojničkim poslovima, od stražarske službe do čišćenja kruga kasarne, itd", rekao je novinaru „Vremena" Davoru Lukaču jedan izvor koji je ranije bio u vojsci.
U analizi BCBP pod nazivom „Zašto ljudi napuštaju sistem odbrane" iz marta 2020, navedeno je da su 2019. godine povećane plate profesionalnim vojnim licima, ali i da je Vojni sindikat Srbije kritikovao tu mjeru zbog linearnog povećanja i produbljivanja jaza između najviše i najmanje plaćenih u sistemu.
„Sindikat je u više navrata organizovao proteste pokušavajući da ukaže na loš materijalni i socijalni položaj pripadnika sistema odbrane. Kao glavni problemi navedene su niske osnovice za obračunavanje plata i niske prosječne zarade, male dnevnice za boravak na terenu i u Kopnenoj zoni bezbjednosti", ističe BCBP.
Stefanović nije negirao da broj ljudi u vojsci opada zbog niskih plata, ali je razlog njihovog odlaska objasnio ekonomskim razvojem zemlje. „Vi sada imate jednu ozbiljnu konkurenciju u privredi za svaku platu u sektoru bezbjednosti", rekao je na RTS-u ministar odbrane.
Nemoguća misija ili predizborna kampanja
Za neimenovanog sagovornika „Vremena" koji je nekada bio u vojsci, vraćanje obaveznog služenja vojnog roka nemoguća je misija i riječ je o običnom političkom marketingu, dok je za Žene u crnom, udruženje feminističko antimilitarističke orijentacije, najava uvođenja obaveznog vojnog roka u funkciji permanentne predizborne kampanje.
Šta god da je razlog, prije donošenja odluke o ponovnom uvođenju obaveznog služenja vojnog roka svoje mišljenje moraće da dâ Generalštab, a o tome bi trebalo da bude organizovana i javna rasprava.