Hercegovina kao Saudijska Arabija
23. maj 2008Hercegovina leži na oko 500 miliona tona nafte, dok na sjeveru Bosne, oko Posavine i Majevice postoje ležišta sa oko 50 miliona tona crnog zlata, tvrde inostrani stručnjaci. Njihove analize potvrđuje i dekan Tehnološko-rudarskog fakulteta u Tuzli dr. Abdulah Bašić:
"Došli smo do odgovarajućih rezultata koji ukazuju da bi BiH mogla biti najperspektivniji naftno-gasni prostor od Urala do Sjevernog mora, zajedno sa prostorima Crne Gore i Sjeverne Albanije."
Prvi bareli nafte za 15 godina
Ako vlast bude imala sluha, prvi bareli nafte mogli bi se izvući u roku od 15 godina, kaže Bašić:
"Kad bi sabrali ono što možemo da prodamo kroz struju, ono što možemo da ne kupujemo naftu, a možda bi se uz ova ležišta mogao naći i plin, mi bi energetski bila jedna od bogatijih zemalja Evrope, nezavisna, dobro zarađivala i dobro živjela."
Mnogima u ovoj zemlji poređenja sa naftnim zalihama Saudijske Arabije zvuče kao neki vic, ali ne i mještanima Požarnice, naselja desetak kilometara istočno od Tuzle.
Naftni izvori u kućnom dvorištu
Na imanju Dževada Mujkića nafta doslovno izvire iz zemlje:
"Ako to teče samo iz zemlje i zapaljivo je, ja ne mogu da shvatim da ljudi još nisu došli do zaključka da je to nešto vrijedno".
Šeik Hajrudin prodaje i poklanja naftu
Hajrudin Bilalić priča kako ljekovitu naftu sa njegovih izvora kupuju domaći ali i strani kupci:
"Imam na dva, tri mjesta izvore, Dođu izvan, iz Austrije, Njemačke, sa zapada i njima dam za marku litar, a našoj raji po pola marke. Dosta dajem i džaba, nek se ljudi koriste, nek nose."
Za razliku od Bilalića, Zejna Musić ne gleda blagonaklono na ovu pojavu, jer u njenom dvorištu, od kako je izbila nafta, ne uspijeva ni jedan usjev:
"Nemam od tog ništa. Sve je oštetila."
Ko će nastaviti istraživanja u BiH?
Rast cijena nafte i rezultati istraživanja natjerali su sarajevski Energoinvest da reaktivira predratne istraživačke projekte. Kako su Rusi vlasnici Rafinerije Bosanski Brod, moguć je i njihov angažman u istraživanju. Dr. Abdulah Bašić vjeruje kako bi nakon obnove Rafinerije, Bosna i Hercegovina godišnje prerađivala 4 miliona tona nafte. Ova država godišnje uvozi oko 1.500.000 tona goriva vrijednog gotovo dvije milijarde KM.