Gorka čokolada

„Gorka čokolada" naslov je teksta koji je na internet-stranici objavila njemačka RTV-stanica MDR. „Čokoladna afera, koja je najprije zvučala kao vic, dovela je do novog pogoršanja odnosa između Beograda i Zagreba. Sve je počelo kada je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila jedan dječiji vrtić u Dubrovniku. U pratnji kamera, djeci je podijelila paketiće. Atmosfera je bila opuštena. Bila je to reklamna kampanja, tipična za visoke političke zvaničnike koji hoće da se pokažu svojim građanima. Ali onda je sve krenulo naopako. U paketićima je otkrivena srpska čokolada. Pojedini roditelji su viknuli: šta traži srpska čokolada u paketićima za hrvatsku djecu!? Uslijedeli su protesti, uzmeirenost i podsjećanje na „srpsku okupaciju i ratne zločine koje su počinili Srbi", na granatiranje Dubrovnika. Bila je „vrlo neprijatno iznenađena", kazala je predsjednica, koja se bori sa lošim brojkama kada se radi o rezultatima ispitivanja javnog mnijenja u pogledu popularnosti koje u narodu uživaju političari na visokim funkcijama.  To se „nikada više neće ponoviti", naglasila je i obećala istragu slučaja, kao da se radi o nekoj subverzivnoj djelatnosti."

U tekstu se prenose i reakcije koje su potom uslijedile iz Beograda: „Ukoliko je za Hrvate sporna srpska čokolada, onda su „za njih sigurno sporni i Srbi", objasnio je ministar spoljnih poslova Ivica Dačić. Gospođa Kitarović nema problem da se fotografiše „pred zastavama i spomenicima ustašama", ali zato ima problem sa čokoladom proizvedenom u Srbiji, kazao je srpski ministar rada Aleksandar Vulin. Srpski premijer Aleksandar Vučić cinično je kazao da ne gleda na etničko porijeklo čokolada. Dok su pojedini političari iskoristili priliku da ponovo dodaju ulje na vatru, u poslovnom krugovima obje zemlje moglo se čuti da bi za sve najbolje bilo kada bi „političari na nekoliko godina zatvorili usta."

U tekstu se dalje podsjeća na hrvatsku blokadu pristupnih pregovora Srbije sa EU, u vezi sa poglavljem 26 (obrazovanje i kultura) i dodaje da Srbi i Hrvati imaju različite istorijske istine: „Iz srpskog ugla, Srbi koji su živjeli u Hrvatskoj početkom rata u Jugoslaviji su morali da se brane od nadolazećeg hrvatskog fašizma. Iz ugla Hrvatske, Beograd je vodio okupacioni rat i provodio velikosrpske ideje. Dok se u Hrvatskoj 5. avgusta slavi oslobođenje, Dan pobjede, u Srbiji tužno zvone zvona, podsjeća se na žrtve i govori o „etničkom čišćenju". Oko 200.000 Srba je početkom avgusta 1995. godine, za samo nekoliko dana protjerano iz Hrvatske, tokom vojne akcije „Oluja". Jedni druge optužuju za ratne zločine, dok se vlastiti guraju pod tepih. Suočavanje sa prošlošću na obje strane se dešava tek periodično. Slično je i u Bosni i Hercegovini i na Kosovu”.

Rat između Hrvatske i Srbije završen je prije više od dvadeset godina, podsjeća se u tekstu i dodaje: "U međuvremenu Srbi ponovo ljetuju u Hrvatskoj, hrvatske firme posluju u Srbiji. Hrvatski muzičari sviraju u Srbiji, srpski u Hrvatskoj. Ponovo ima mješovitih brakova. Kao da se situacija normalizuje. Ali tokom svake fudbalske ili košarkaške utakmice proključa nacionalizam. Koliko su odnosi krhki, koliko je lako zloupotrijebiti neprerađenu prošlost i istoriju i skrenuti sa evropskog kursa, pokazala je „gorka čokolada" u Dobrovniku".

Odluka o Makedoniji pada u selu Tearce

Dalja sudbina Makedonije biće odlučena u nedjelju, u jednom selu sa 714 stanovnika sa pravom glasa, piše Franfurter algemajne cajtung (Frankfurter Allgemeine Zeitung) u tekstu naslovljenom „Izbori u sudbonosnom selu": „Sud je naložio da se u malom mjestu Tearce ponove izbori od 11. decembra, koji bi mogli da izmjene sastav budućeg parlamenta. Prijevremeni izbori zapravo je trebalo da riješe političku krizu, koja makedonsku državu već četiri godine dovodi u egzistencijalnu opasnost. Umjesto toga doveli su do dalje eskalacije: izbornu pobjedu sebi pripisuju i nacionalistička, vladajuće stranka VMRO, kao i opozicione socijaldemokrate. Vladajuća stranka osvojila je 38,1 odsto glasova, 1,5 odsto više od socijaldemokrata, koji su o poređenju sa izborima u posljednjih deset godina znatno ojačali. Prema preliminarnim rezultatima VMRO je u parlamentu dobio 51 mjesto, a socijaldemokrate 49. U izbornoj jedinici, u kojoj se nalazi sporno biračko mjesto, VMRO ima prednost od samo 304 glasa. Ukoliko u nedelju ostane bez nje, obe stranke će imati isti broj poslanika. Situacija je veoma napeta."