G7: Strah od Donalda Trumpa

Bio je to posljednji sastanak G7, grupe sedam najvažnijih demokracija u svijetu, prije nego što radikalni republikanac Donald Trump u januaru ponovno preuzme dužnost predsjednika SAD-a. G7 se u talijanskom odmaralištu Fiuggi želio pripremiti za sukobe, koji bi se mogli očekivati ​​ako bi predsjednik Trump vodio vlastitu vanjsku politiku bezobzirno, oštro kritizirao Europljane i nametnuo kaznene carine članicama G7, kao što je sada najavio za Kanadu.

Do sada je, prema riječima njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock, grupa sedam zapadnih demokracija bila međunarodno dokazan krizni tim. Uskoro bi, s Donaldom Trumpom za stolom, ona sama mogla postati kriza. Tokom njegova prvog mandata, preostale članice - Kanada, Francuska, Velika Britanija, Italija, Japan i Europska unija - već su se borile da održe rad grupe. I to u još znatno opuštenijoj svjetskoj situaciji.

Tada je Donald Trump torpedirao “međunarodni poredak temeljen na pravilima” gdje god je mogao, na što se njemačka ministrica vanjskih poslova u odlasku još jednom poslušno zaklela.

Koliko dugo traju američka obećanja?

Američki državni tajnik Antony Blinken iz redova američkih demokrata, koji također odlazi, uspio je samo nejasno odgovoriti na pitanja svojih kolega o mogućim vanjskopolitičkim pitanjima svog nasljednika u State Departmentu. “Naše zemlje stoje zajedno, s našim partnerima, da poduzmu mjere protiv tekuće ruske agresije na Ukrajinu”, bila je najkonkretnija rečenica koju je Blinken mogao izgovoriti. Ali koliko ovo obećanje još važi? Glavno uvjeravanje američkog izaslanstva bilo je da neće biti tako loše, kako se moglo čuti tokom Trumpove predizborne kampanje. 

U svakom slučaju, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell, koji u subotu odlazi u mirovinu, nije želio vjerovati takvim uvjeravanjima. Europa tvrdi da mora biti strateški suverena, rekao je gotovo prkosno. Onda već sada, dodao je, mora važiti da ne primamo naređenja od Donalda Trumpa.

Borrell je gotovo ljutito odbacio kaznene carine, kojima izabrani predsjednik prijeti državama G7, Kini i drugim privrednim područjima. "To su loše, vrlo loše vijesti. Ako svako svakome uvede carine i protucarine, tada će globalna ekonomija zapasti u ozbiljnu krizu. Novi trgovinski rat definitivno neće pomoći svijetu. Naštetit će svima. A prvo Amerikancima."

Pomoć Ukrajini u vrijeme Trumpa

Na sastanku u talijanskom Capriju u aprilu, ministri vanjskih poslova već su odlučili  osigurati financijsku i vojnu pomoć Ukrajini i učiniti je "Trump-proof" u obrambenoj borbi protiv ruskog napadača. Donald Trump je najavio da želi smanjiti ili zaustaviti američku pomoć Ukrajini i okončati rat "dogovorom" u roku od 24 sata.

Da li je to tako jednostavno moguće u međuvremenu je relativirao i imenovani savjetnik za sigurnost u Bijeloj kući, Mike Waltz. Mora postojati  politički "odgovoran kraj rata", rekao je on. Kako bi se zaštitili od spontanih Trumpovih odluka, G7 je od aprila barem uspio omogućiti kredit od 50 milijardi dolara za Ukrajinu. Sredstva trebaju biti obezbijeđena od zamrznute ruske imovine u Europi. SAD će garantirati oko 20 milijardi dolara iznosa kredita. Donald Trump se vjerojatno neće tako brzo povući iz financijskog paketa, jer ga ne košta ništa: kamate i otplata dolaze iz ruske imovine.

Prema podacima Kielskog instituta za svjetsku ekonomiju, Sjedinjene Države su Ukrajini do sada pružile oko 85 milijardi dolara vojne i financijske pomoći, otkako je Rusija pokrenula svoju ofenzivu u februaru 2022. EU kao institucija i pojedinačno europske države platile su ukupno 118 milijardi dolara. Kad bi SAD odustale od financijske pomoći, ostale bi se zemlje suočile s ogormnim teretom. Američko oružje teško da se moglo nadomjestiti u kratkom roku. 

Od diplomata iz grupe G7 moglo se čuti da niko zapravo nije spreman na scenarij u kojem bi Trump odustao od pomoći Ukrajini. Za ovaj scenarij nema predviđenih sredstava ni u njemačkom budžetu za 2025. godinu, koji nije usvojen. S obzirom na masivne ruske zračne napade i stalnog gubitka teritorija na istočnom frontu, Ukrajina upravo sada treba više pomoći umjesto rasprava o mogućem prekidu isporuka.

Ukrajini treba više oružja umjesto diskusija

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrej Sybiha prisustvovao je kao gost sastanku u talijanskom Fiuggi. On je predstavnicima G7 opisao trenutnu situaciju i potrebe u svojoj zemlji. Mogućnost da se sada upotrijebe zapadne rakete većeg dometa i krstareći projektili protiv ciljeva u Rusiji je korisna, rekao je on. Ali to, dodao je, nije dovoljno za obranu od novih balističkih projektila koje Rusija nedavno ispaljuje na Ukrajinu, kršeći međunarodno pravo. Za to je, prema njegovim riječima, neophodno više najsuvremenijih protuzračnih obrambenih sustava Patriotameričke proizvodnje. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock mogla je najaviti da bi Ukrajini do kraja godine trebala biti isporučena još dva obrambena sustava IRIS-T s manjim dometom.

Nakon razgovora s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Andrejem Sybihom, ministri zemalja G7 su ponovili da grupa ostaje privržena Ukrajini i želi postići mir bez ruskog diktata. "Radimo za mir, ali pravedan mir", rekao je talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani. „Pravda znači slobodu za Ukrajinu", rekao je Tajani, čija zemlja trenutno predsjedava G7. On je ostavio otvorenim kako bi trebao izgledati put do tamo. Ono što je jedino bilo jasno jest da je bilo malo apetita za sazivanje druge velike mirovne konferencije, koju je predložila Ukrajina. To ima smisla samo ako postoje izgledi za stvarne pregovore s Rusijom, bazirani na snažnoj poziciji, rekli su diplomate na marginama sastanka.

Čekati i složiti se?

Zaključak je da ministri vanjskih poslova iz Kanade, Japana i Europe žele pričekati i vidjeti kakav će kurs zapravo zauzeti Trumpova administracija. Jedini odgovor na jednostrane akcije SAD-a i štetne odluke Bijele kuće moglo bi biti jedinstvo EU.

To je zatražila njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, koja sljedeće godine najvjerojatnije više neće sudjelovati na sastancima G7, kada će grupom predsjedavati Kanada. U februaru se u Njemačkoj održavaju prijevremeni izbori. Ministarstvo vanjskih poslova moglo bi pripasti nekoj drugoj stranci, a ne Zelenima, čija je Baerbock članica. Njena kratka formula, kao znak ostavštine, u italijanskom Fiuggiju je glasila: "Ako oni djeluju sa 'America first', onda mi moramo odgovoriti sa 'Europe United'." Dakle, Grupa šest, bez SAD-a?

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu