Feral Tribune ili o profesionalnom novinarstvu

Nedjeljnik koji ima status kultnog kako u Hrvatskoj tako i u cijelom regionu bivše SFRJ, 2008. godine ugašeni Feral Tribune, ponovo se “vratio” među svoje vjerne čitaoce u formatu koji mu omogućava da ostane sačuvan kao primjer najboljeg što je novinarstvo devedesetih na ovom prostoru dalo. Uz pomoć Media centra Sarajevo i Mirovnog instituta Ljubljana, digitalizovani su svi brojevi Feral Tribunea od 1993. godine do 2008. čime je njegovo nasljeđe postalo neosporni i neuništivi dio medijskog nasljeđa bivše SFRJ.

Možda je najbolju definiciju Ferala, onoga što je predstavljao i onoga što je s njim nestalo, dao Mirko Kovač u tekstu koji prati digitalno izdanje u kojem kaže: “Krajem 1993. godine pojavljuje se kao nedjeljnik, ne samo više satirični, nego i ozbiljni koji zadire u traumatične političke i društvene teme, u patologiju nacionalizma, u lažno rodoljublje, prokazuje ratne profitere i zločince, ruga se prevrtljivcima, dojučerašnjim komunistima, kameleonima, koji se upisuju u nacionalističke partije i sve otvorenije mumlaju kako fašizam nije bio tako loš, kako je ratni zločinac Pavelić i njegova Nezavisna država bio zapravo ‘vjekovni san hrvatskog naroda’, piše pronicivo o temama iz kulture, ističe ono što je dobro i pametno, ismijava sve što je budalasto, polemizira s režimskim idiotima i prodanim novinarima, ruga se novogovoru i njegovu tvorcu Tuđmanu, lingvistu bez znanja o jeziku, sprda se s novokomponiranim vjernicima koji ‘crkavaju oko crkava’, kako bi to rekao Davičo, ismijava priproste i neobrazovane popove, česte goste u glasovitoj rubrici Greatest shits, piše o temama od kojih se u drugim medijima ledila krv u žilama a uza sve, piše efektno i stilski besprijekorno, počesto i pod prijetnjama smrću.”

Pomicanje na margine

Takav list ugasilo je, navodno, surovo tržište, koje, nažalost na ovim malim, zapuštenim prostorima, ne funkcioniše bez direktne veze sa političkom vlašću. No, s obzirom da je 2008. Feral nestao, pojavljivanje u digitalnom obliku svih brojeva, vraća u život sve priče zbog kojih i nosi status kultnog, nedjeljnika za kojeg su mnogi vjerni čitaoci govorili da je “udžbenik istorije koju će njihovo dijete učiti”, jer drugom ne vjeruje.

Promociju digitalnog izdanja pratile su tribine, organizovane od septembra do februara u Sarajevu, Ljubljani, Beogradu i Zagrebu. Na njima su osnivači lista Viktor Ivančić, Predrag Lucić i Boris Dežulović (Beograd) pokušali su uz predstavnike “lokalnih” medija u BiH, Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj pretresti medijsku situaciju u regionu, ukazati na probleme medija koji pokušavaju kritički da pišu o političkim/ ekonomskim temama, te, uz podsjećanje šta je Feral Tribune nekada bio, dati odgovor na pitanje da li njegovo naslijeđe živi i danas.

Prema mišljenju glavnog urednika Ferala, Viktora Ivančića, danas kolumniste u nekoliko medija, problem sa medijma u regionu jeste činjenica da sadržaj diktiraju marketinške kompanije. Pominjući kako se u novinama danas bez problema na sred strane nalaze neobilježeni PR tekstovi, Ivančić je ukazao da je za sada sigurno da kritičko novinarstvo, koje nema prostora u korporativnim medijima, nalazi puteve na marginama.

“Ne možemo se praviti nijemi na stanje u medijima, ali mislim da će se stvari dešavati izvan toga. Mi živimo u malim državama, to su mala tržišta, mali prostori, i ovdje se stalno igra na sve ili ništa, ako neko ovdje napravi jednu do dvije medijske korporacije, on zapiša taj prostor, drugi mimo njega ne može preživjeti na duži rok. Zato ne mislim da će se nešto bitno dobroga događati u toj središnjoj struji tržišta. Mislim da će se događati sa strane, i mislim da će u nekom tradicionalnom smislu klasično, kritičko novinarstvo micati sa te mejnstrim scene prema raznim alternativnim medijima“, objasnio je Ivančić.

Pesimistični pogled iz BiH

Zbog nemogućnosti opstanka na tržištu, medijska scena regiona ostala je bez Feral Tribunea, a slična sudbina prijeti i drugim medijima, poput zagrebačkog Radija 101, sarajevskog Radija 202, beogradskog portala e-novine.com. Stvari se ciklično ponavljaju i činjenica da se medijski prostor za kritičko novinarstvo sužava na prostoru bivše SFRJ trebalo bi da zabrine makar međunarodne organizacije koje se bave zaštitom nezavisnog novinarstva.Međutim, prema riječima Senada Pećanina, glavnog i odgovorog urednika nedjeljnika “Dani”, situacija je potpuno pesimistična.

“Ja ne mogu dijeliti optimizam. Situacija u kojoj se nalaze ti mediji je puno gora nego devedesetih godina. Gora jer i zato što je pomoć međunarodne zajednice sada potpuno nestala. Ja sam dobio poziv da budem glavni vodničar na konferenciji u Holidey Inn-u, a tema je položaj nezavisnih medija. Sa gnušanjem sam to odbio. Mislim da je dan kad je Feral Tribune prestao izlaziti dan kada su sve te međunarodne organizacije, koje se bave nezavisnim medijima na prostoru bivše Jugoslavije, trebale biti ugašene. Onoliko koliko se novaca i energije potroši za organizaciju potpuno besmislenih konferecija koje imamo svaki drugi dan a na kojima se priča o nekom nezavisnom novinarstvu, samo novac od dvije konferencije bio bi dovljan da se osigura egzistencija Feral Tribunea ili medija koji su pred gašenjem. Upravo zato ja ne vidim nikakav razlog za optimizam”, istakao je Pećanin.

Podsjetnik na jedno vrijeme

Probem medija u regionu, promatran kroz prizmu Ferala i svega što mu se dešavalo od onog trenutka kada su Ivančić, Dežulović i Lucić uz pomoć velikog pisca i novinara Miljenka Smoje odlučili da naprave satirični list, nije samo u boljim ili lošijim finansijskim mogućnostima. Problem je, kako je to zapisao Kovač, što Ferala više nema “ali ima drugih stvari u izobilju koje nikog ne primoravaju da misli. Cijelo vrijeme svojeg postojanja, Feral je, spašavajući demokraciju, spašavo duh, kritičku pamet, lucidnost i poricao onaj divni osjećaj otpora vulgarnom svijetu i svim oblicima tiranije i ropstva.”

Kao što to obično biva, za sve što su radili Feralovci, okupljajući u najgora vremena autore iz cijelog regiona, bili su izloženi kritici, tužbama, velikim finansijskim kaznama. S druge strane, dobijali su najviše evopske novinarske nagrade. Direktor Media centra Sarajevo Boro Kontić, predstavljajući digitalno izdanje rekao je kratko da je ono podsjetnik na jedno vrijeme i na konkretne ljude. “Ako bude podstakao i druge na slobodu izražavanja, vrijednosti profesionalnog novinarstva i borbu da ljudi imaju pravo da znaju tačne informacije o tome gdje žive, ispunio je svoje skromne ciljeve”, naveo je Kontić.

Autor: Žarka Radoja, Beograd

Odg. urednik: Svetozar Savić