Sarajevo i Beograd svjetski rekorderi po zagađenosti
21. januar 2020
„Svake zime gradove jugoistočne Evrope, posebno Balkana pokrije debela, prljava i gusta magla", piše Michael Martens u članku koji je objavio njemački list Frankfurter Allgemieine Zeitung. Građanske inicijative i opozicija protestuju, vlade tvrde da se na tome puno uradilo i da stvari nisu ni upola tako crne kakvim se prikazuju. A onda dođe proljeće i problem se zaboravi dok ne stigne nova zima. „Ali spor oko zagađenog vazduha na Balkanu je posebno žestok, jer pojedini gradovi regiona bilježe rekorde a njihovi stanovnici, barem ove zime, unose u svoja pluća najzagađeniji zrak na svijetu. Čak se i u Pekingu i Nju Delhiju, koji baš nisu poznati po tome da su vazdušne banje, disalo lakše."
Njemački novinar ukazuje da građani regiona često koriste aplikacije Airvisual ili Aircare, koje na uvid daju podatke o stepenu zagađenja vazduhakao razultat državnih mjerenja i pominje Beograd koji se u oktobru 2019. uspio plasirati među pet najzagađenijih gradova na svijetu. „A onda je 14. januara Sarajevu uspjelo doći na poziciju broj 1. Glavni grad BiH, smješten u kotlini, potukao je po zagađenosti Daku, Hanoj i Nju Delhi, ostavivši ih iza sebe." Njemački novinar piše dalje i da je Švedska ambasada u Sarajevu, čiji izaslanik uprkos diplomatskom statusu mora udisati isti vazduh kao i svi žitelji grada, energično zatražila od bh. vlade da nešto poduzme: „Ono što je ljudima potrebno su efikasne mjere. Situacija je sve gora i gora. Upozoravamo da dosadašnje mjere nisu dale rezultata!"
Problem se više ne može ignorisati
U međuvremenu vlade regiona ne mogu više sebi dopustiti da ignorišu problem, navodi se dalje u članku FAZ-a. Kabineti su poslali svoje eksperte na lice mjesta, ali oni tvrde da su mjerenja samo trenutni prikaz stanja, da se moraju razlikovati čestice promjera od 10 do 0,1 mikrometara. Neki političari su čak izjavili da se radi o izazivanju panike i intrigi koja dolazi iz inostranstva. Pri tome je tačno da neki balkanski gradovi pojedinih zimskih dana postaju šampioni u ligi najzagađenijih gradova ali da su azijske i neke afričke metropole ipak prvaci kada se uzima godišnji prosjek zagađenja.
U članku FAZ-a se potom spominje i predsjednik Srbije Vučić, koji je priznao da je zagađenje u Beogradu i drugim gradovima Srbije realan problem, ali da se s njim suočavaju i bogatiji i razvijeniji gradovi poput Milana. „Na to su Beograđanke i Beograđani odmah lakše prodisali, posebno nakon Vučićevog obećanja da će za 6- 7 godina problem biti riješen."
Problem broj 1: Uvoz starih automobila
Novinar FAZ-a pojašnjava i da razloge ovog fenomena treba tražiti uglavnom u činjenici da se radi o najslabije razvijenom dijelu evropskog kontinenta, što proizilazi iz studije Meteorološkog instituta iz Finske i Ministarstva za okoliš Makedonije, objavljene prije tri godine. „Jedan od razloga zagađenosti zraka je veliki broj starih automobila, kamiona i autobusa sa loše održavanim motorima. U Srbiji se voze automobili prosječne starosti 17 godina. Ali i novi automobili znaju biti veliki zagađivači, jer neke mehaničarske radionice između Beograda i Tirane vade iz njih katalizatore, kako bi ih mogli prodavati. Tehnički pregled vozila također postoji, ali onaj ko poznaje prave ljude bez obzira što vozi krntiju - uz određenu novčanu naknadu može da prođe kontrolu".
FAZ primjećuje i da se po Balkanu voze automobili koji se isključuju iz saobraćaja u EU. Pokazuje i razumijevanje što ljudi kupuju stare automobile, ukazujući na neuslovnost sredstava javnog prevoza u kojima se građani voze kao sardine. Navodi i da pored auta postoji i drugi razlog velike zagađenosti zraka. „U gradovima poput Beograda, Skoplja ili Sarajeva se još uvijek loži i grije na ugalj ili drvo. U Makedoniji se 2015. godine 62 posto domaćinstava grijalo na drvo. A u siromašnim naseljima koja nastanjuju Romi loži se i smeće. "
Sve u svemu, zaključuje se u članku FAZ-a, bez obzira na najave o zabrani uvoza automobila koji ne odgovaraju EU-normama, države Zapadnog Balkana koje nisu članice Evropske unije i nemaju pristup fondovima EU, ne mogu sopstvenim snagama modernizirati infrastrukturu i poboljšati kvalitet vazduha. „Drugim riječima: Ako EU želi čist vazduh u svom balkanskom predsoblju, moraće da mu u tome pomogne".
Prevela i adaptirala: Jasmina Rose