FAZ: Balkanski festival blokada

Nakon što je vladi u Sofiji na koncu ipak uspjelo da bilateralni spor oko povijesnih pitanja sa susjednom Sjevernom Makedonijom postane sastavni dio pregovaračkog procesa o pristupu Europskoj uniji (EU), i u drugim zemljama otvorena je debata o „kopiranju" bugarskog modela s ciljem ostvarivanja vlastitih interesa. Dnevni list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u tom kontekstu izričito spominje najmlađu članicu Unije – Hrvatsku:

„Radi se o pitanju koje bi preduvjete Zagreb mogao postaviti susjednim zemljama BiH i Srbiji, te Crnoj Gori, kako bi se u slučaju njihovog neispunjavanja uz pomoć veta moglo blokirati pristupni proces tih država (odnosno otvaranje pristupnih pregovora u slučaju BiH)."

FAZ se pritom referira na dokument Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u kojem se prezentiraju mogući instrumenti za zaštitu hrvatskih interesa – a to je cijeli niz mogućnosti blokade susjednih država. U slučaju BiH se spominje provođenje ustavne reforme, odnosno nužnosti da tamošnji Hrvati dobiju svoj entitet „sa svim pravima" koja iz toga proizlaze.

Zahtjevi u smjeru BiH

Ili zahtjev da vlada u Sarajevu konačno prizna da su Hrvati i Hrvatska odigrali važnu ulogu u obrani BiH od srpske agresije, te zahtjev upućen bh. vlastima da prestanu neopravdano optuživati Hrvata za „navodno počinjene" ratne zločine.

„Najduža lista zahtjeva usmjerena je, i to nije nikakvo iznenađenje, prema Srbiji", piše FAZ. Beograd tako mora, smatra HAZU, prestati širiti neprijateljstvo prema Hrvatima ili konačno prestati sa širenjem „mita o Jasenovcu", odnosno „o najvećem koncentracijskom logoru takozvane Nezavisne Države Hrvatske, Hitlerovog junior partnera na Balkanu između 1941. i 1945., u kojem je po ozbiljnim procjenama ubijeno oko 70 tisuća Srba, Židova, Roma te hrvatskih komunista".

„Politički korektna" procjena Stepinca

Osim toga HAZU, kako prenosi frankfurtski dnevnik, neizravno preporučuje vladi u Zagrebu da neravnopravni odnos snaga u okviru pregovora Srbije s EU-om koristi kako bi „progurala" i „politički korektnu" procjenu uloge kardinala Alojzija Stepinca. Osim toga Srbija bi po mišljenju HAZU-a morala priznati agresiju protiv Hrvatske u 90-im godinama, primarno u vidu plaćanja štete koja je nastala u srpskom napadu, piše FAZ.

Neki od tih zahtjeva se čine itekako opravdanima, smatra njemački list. Ali dodaje da je katalog HAZU-a problematičan zbog načelnog stava koji se skriva iza njega: „Ne radi se o otvorenoj debati o povijesnim temama, koja otvara prostor i za međutonove i siva područja, već o pokušaju da se propiše određena „povijesna istina" kao jedina ispravna i obvezujuća", piše FAZ.

„Tendencija da se bilateralna povijesna sporna pitanja iz akademske sfere lansiraju u domenu dnevne politike, te da ih se pretvori u uvjete za nastavak ili početak pristupnih pregovora s EU-om, sigurna je metoda da se konačno zaustavi pristupni proces na Balkanu", piše ovaj list uz napomenu da HAZU ipak nije hrvatska vlada, odnosno da taj dokument ne predstavlja službenu hrvatsku vanjsku politiku.

„Hrvatski nacionalist" Milanović

FAZ piše da bi se predsjedniku Zoranu Milanoviću (kojeg nazivaju „hrvatskim nacionalistom") mogao itekako svidjeti taj papir, te da je samo pitanje vremena da i neki dugi političari u Hrvatskoj prihvate te ideje HAZU-a. Sve to bi, po mišljenju njemačkog dnevnika, moglo rezultirati političkom dinamikom iz koje bi bilo teško pronaći izlaz – te bi „sljedeća blokada pregovora o proširenju EU-a bila logična posljedica".

Umjesto širenja Unije na zemlje Balkana i diskusije o poštivanju kriterija kao što su institucionalna stabilnost, poštivanje ljudskih prava i slično, u toj bi se regiji počeo održavati svojevrsni „veto-festival", zaključuje FAZ.

FAZ/ms

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu