F-16 za Ukrajinu: Diskusija o njemačkoj podršci

Kao i u slučaju tenkova, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je najprije mjesecima uzalud tražio borbene avione. Više evropskih zemalja, koje su članice Sjevernoatlanskog pakta, nagovijestile su sredinom maja da su spremne da isporuče Ukrajini zapadne avione ali poslednju riječ ima predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden.

Prije svega zbog toga jer je prilikom izbora tipa borbenog aviona na prvom mjestu višenamjenski lovački avion američke proizvodnje F-16. Bajden je obećao da će se Vašington pridružiti grupi zapadnih zemalja, koje žele da isporuče Ukrajini ovaj avion, ali je njegovo odobrenje već na samitu G7 u Japanu ipak bilo iznenađenje.

Zašto baš F-16? Ovaj avion, koji je u upotrebi već decenijama, pokazao se kao multitalenat. Postoji veliki broj tih aviona u nizu zemalja. Ekspert za odbranu Hrišćansko-socijalne unije (CSU), inače pukovnik u penziji Roderih Kizeveter procjenjuje za DW ulogu koju bi F-16 mogao imati u Ukrajini: „To bi bila podrška odbrane iz vazduha, velika podrška kopnenim snagama i mogućnost da se ruske linije snabdijevanja unište duboko iza linije fronta“.

Zemljama, koje bi isporučile avione, važna je garancija da oni neće biti upotrijebljeni iznad Rusije da ne bi bile uvučene u sukob sa Moskvom. Zelenski je to garantovao.

Do sada bez konkretnih obećanja

Ipak, do sada ne postoji ni jedno konkretno obećanje o isporuci američkih aviona. Prvo će se tematizovati obuka ukrajinskih pilota na ovom tipu aviona. Mada britansko Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo ne upotrebljava F-16, Velika Britanija je preuzela neku vrstu liderstva u formiranju koalicije u korist isporuke aviona Ukrajini. Kizeveter traži i od Njemačke da se uključi na sličan način, mada nema F-16.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius je pokušao da smanji očekivanja: „Tih nekoliko mogućnosti koje postoje upravo preispitujemo“, rekao je on na samitu NATO-a u Briselu. Dodao je da njemački doprinos neće biti „mjerodavan“, pošto „mi naprosto nemamo avione tipa F-16, a ne možemo znatno pomoći ni u obuci pilota“.

Izgleda da ipak postoji neka vrsta saglasnosti vlade u Berlinu i demohrišćanske opozicije, da bi trebalo da i Njemačka da svoj doprinos. Predsjedavajući spoljnopolitičkog odbora Bundestaga Mihael Rot je za njemačke medije govorio neodređeno o mogućoj „logističkoj“ ili možda „finansijskoj“ podršci. Mari-Agnes Štrak-Cimerman iz redova njemačkih liberala (FDP), koja predsjedava parlamentarnim odborom za odbranu, rekla je da bi Njemačka mogla da „učestvuje u osnovnoj obuci ili da stavi na raspolaganje svoje aerodrome kao logističke čvorove“.

Roderih Kizeveter takođe vidi moguću njemačku ulogu „u oblasti finansiranja i logistike, na primjer stavljanjem na raspolaganje aerodroma, goriva i municije, te pomaganjem u obuci, stavljanjem na raspolaganje senzora, preuzimanjem točenja goriva, koordinacijom obezbjeđivanja rezervnih dijelova i učešćem u logističkim čvorištima“. On ističe i da je „važno da se koalicija za F-16 podrži politički i idejno, kako bi poslije obuke uslijedila isporuka bez većih odlaganja“.

 F-16 ne može da promijeni sve

Da li bi prisustvo ovog aviona na ukrajinskom ratištu bitno promijenilo odnos snaga? Vojni stručnjaci kažu da se to ne bi desilo odmah. Samo obuka ukrajinskih pilota traje od tri do šest mjeseci. Za dugo najavljivanu proljetnu ofanzivu ti avioni bi svakako stigli prekasno.

Državni sekretar zadužen za vojno vazduhoplovstvo u američkom ministarstvu odbrane Frenk Kendel je rekao da bi F-16 dugoročno pomogao Ukrajini, ali da nije odlučujući agens za „promjenu igre".

Rusija sve to posmatra opušteno

Kremlj trenutno pokazuje demonstrativnu ležernost. Zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov je izjavio da isporuka zapadnih aviona i obuka ukrajinskih pilota na njima neće pomoći Ukrajini. „Svi ti napori su potpuno beskorisni“. On je dodao da će Rusija ostvariti sve vojne ciljeve u Ukrajini. Ruski ambasador u Vašingtonu Anatolij Antonov istovremeno je upozorio da bi stacioniranje američkih borbenih aviona F-16 u Ukrajini otvorilo pitanje učešća NATO-a u sukobu. Dodao je na „Telegramu" da bi svaki ukrajinski napad na Krim bio posmatran kao napad na Rusiju.

Upravo to je odbacio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg: „Ukrajina ima pravo na samoodbranu. Mi pomažemo Ukrajini da ostvari to pravo". Dodao je da time NATO i njegovi saveznici ne postaju dio sukoba.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu