EU-kamp umjesto prijema izbjeglica
18. septembar 2020
Njemačka ponovo ide naprijed i prima izbjeglice sa grčkih otoka. U Njemačko postoji doslovno takmičenje o spremnosti na prijem izbjeglica: Šefica SPD- Saskia Esken zahtijeva prijem "visokog četverocifrenog" broja izbjeglica, šefica Kluba poslanika u Bundestagu Katrin Goering-Eckardt je navela broj od 5000. I predstavnici crkve, humanitarnih organizacija, općine i savezne zemlje smatraju da Njemačka treba primiti znatno više ljudi iz uništenog kampa Morija nego što je u utorak obećano, a to je 1553.
Ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer međutim sve koči iz dva razloga: On ne želi migrantima signalizirati da mogu zaobići normalan put za priznanje njihovog azilantskog statusa. I on želi europsko rješenje za sva migrantska pitanja. A njemačka vlada bi ga po mogućnosti trebala naći tokom svog trenutnog predsjedavanja EU. Njemački jednostrani potez bi otežao postizanje europskog rješenja, tako glasi kalkulacija. Mathias Middelberg, glasnogovornik Kluba poslanika CDU/CSU u Bundestagu, je za Deutsche Welle rekao: „Ne smije nastati dojam da Njemačka samostalno rješava migrantsko pitanje.“
Njemačka: prilično sama u europskoj kući
Reakcije iz drugih europskih zemalja čini se da potvrđuju ovaj stav. Uobičajeni protivnici svakog prijema izbjeglica, poput Mađarske i Poljske, svakako ne popuštaju. No na drugoj strani dolazi ili samo nezaintersiranost ili čak otvoreni otpor.
Nizozemci žele primjerice primiti samo 100 ljudi, ali žele da se taj broj uračuna u kontigent UNHCR-a. To u konačnicni znači da zemlja time ne prima ni jednu jedinu dodatnu izbjeglicu. Još više odbija Austrija iako u toj zemlji u vlasti učestvuju Zeleni koji su prijateljski raspoloženi prema prijemu izbjeglica. Konzervativni premijer Austrije Sebastian Kurz izričito ne želi „slijediti njemački put“. Umjesto toga Austrija želi pružiti pomoć na Lezbosu. Ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg je upozorio da ako se Morija oslobodi raspodjelom migranata u europske zemlje ona uskoro ponovo biti puna.
Middelberg dijeli ovo mišljenje. Ne smije, kako kaže nastati sljedeći dojam: „Onaj ko uspije napustiti otok, njemu je put u željenu zemlju u Europi otvoren.“
Pitanje migranata je u Europi i dalje užareno gvožde. Njemačka kancelarka Angela Merkel je više puta zajamčila da se situacija iz 2015. godine, kada je u kratkom vremenu najvećim dijelom nekontrolirano u Njemačku došlo stotine hiljada izbjeglica, „ne smije i neće ponoviti“.
CDU govori o pilot projektu
Sada bi dakle moglo biti sukob oko uništenog kampa Morija promijeni debatu u EU o reformi azila. Jer dosadašnji apeli za prijem izbjeglica su gotovo ostali bez učinka. Umjesto toga i predsjednica Europske komisije Ursula von Leyen i njemačka kancelarka Angela Merkel na uspostavu kampova na grčkim otocima. Njima bi trebale upravljati EU i Grčka. EU bi se pobrinula za europske standarde. Tamo bi bili provjereni svi zahtjevi za azil. Samo onaj ko dobije azil, bi trebao smjeti napustiti otoke i otići u pravcu kopnenog dijela zemlje. To je u konačnici upravo ono što predviđa sporazum EU i Turske koji je usvojen 2016. godine.
„Novi centar za prijem na Lezbosu može biti pilot projekt za europsku izbjegličku politiku u praksi. Brzi postupci na vanjskoj granici trebali bi omogućiti brzo donošenje odluke o prijemu i vraćanju osobe“, kaže Middelberg o toj ideji. Oni će također imati ulogu u prijedlogu reforme azilantske politike koju von der Leyen želi predstaviti naredne sedmice.
Veliki postotak odbijanja
Ove ideje su međutim daleko od onoga što migranti i izbjeglice na grčkim otocima žele čuti. Oni se nadaju da će nakon požara moći napustiti otok, neovisno o odluci o azilu. Grčke vlasti polaze od toga da su migranti podmetnuli požar kako bi tako prisilili na preseljenje na kopneni dio zemlje. „Moria-taktika“, tako vlada u Ateni ovo naziva. U međuvremenu je uhapšeno više Afganistanaca pod sumnjom da su podmetnuli požar.Među njima su i dva maloljetnika koji su nakon požara sklonjeni na kopneni dio zemlje radi zaštite. Zamjenik ministra za migracije Giorgos Koumoutsakos je nakon požara rekao: „Onaj ko mislida može otputovati na kopno i nakon toga u Njemačku može to zaboraviti.“
Uloga EU na otoku nije sasvim nova. Već sada je u kampovima zastupljena azilantska služba Easo. Ona podržava grčke vlasti prilikom odluke o dodjeli azila. Zadatak je već ogroman. Prema navodima Europske komisije samo na Lezbosu čeka 11 000 ljudi na odluku o azilu. Za 1400 je obećana zaštita, u slučaj 900 je zahtjev odbije u drugostupanjskom postupku. Manfred Weber, šeg Kluba poslanika EPP-a u Europskom parlamentu, je nedavno govorio o oko 60 posto odbijenih zahtjeva za azil na vanjskim granicama EU.
Ove godine je, prema podacima UNHCR-a, sa turske obale na grčke otoke ilegalno prebačeno skoro 10 000 ljudi. To je znatno manje nego prije. Ipak Turska, koja je trenutno u konfliktu sa Grčkom zbog rezervi gasa u istočnom Mediteranu, s pitanjem migranata imaju moću polugu u svojim rukama. Ankara bi se mogla pobrinuti za to da se uskoro ponovo više ljudi odvaći na ilegalni prelazak.