1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ekstremisti kao klijenti njemačkih banaka

Daniel Hoh SWR | Philipp Reichert SWR
17. oktobar 2024

Stručnjaci kritikuju što se kontroverznim organizacijama omogućava otvaranje bankovnog računa u Njemačkoj. Istraživanje novinara pokazuje da svaka kreditna institucija ne provjerava tako pažljivo sve svoje klijente.

https://p.dw.com/p/4lrlt
Stakleni neboder sa logom Deutsche Bank
Sjedište Deutsche Bank u Frankfurtu na Majni Foto: picture-alliance/AP Photo/M. Probst

Službi za zaštitu ustava u Baden-Württembergu, Neil Bin Radhan je sve samo ne nepoznat. Ovaj učenjak je selefijski multifunkcioner, koji je prije više godina privukao pažnju zbog svojih protuustavnih izjava o oružanom džihadu, kažu iz ove institucije. I u njegovim knjigama se mogu naći sadržaji koji su protuustavni, piše u odgovoru ove bezbjednosne službe. U Heidelbergu Bin Radhan vodi džamijsko udruženje za koje redovno prikuplja donacije. U tu svrhu, udruženje, koje je ostavilo pitanja Report Mainza bez odgovora, posjeduje više računa u Volksbank Kurpfalz.

Na pitanje novinara, Volksbank je napisala da ozbiljno shvata ovo pitanje, ali zbog bankarske diskrecije ne može dati nikakve detalje. Ipak, banka potvrđuje odnos sa klijentima iz džamijskog udruženja u Heidelbergu i da se taj slučaj ispituje od juna ove godine. Propovjednik Neil Bin Radhan i njegov selefijski nastrojeno udruženje godinama se pojavljuju u javnim izvještajima Službe za zaštitu ustava.

Muükarac u odijelu nosi akten-tašnu
Tra#i se odlučnije djelovanje banaka kada su u pitanju računi koji mogu biti u vezi sa terorističkim organizacijama i pranjem novcaFoto: imageBROKER/picture alliance

Stručnjak smatra da su banke odgovorne

Upravo ovdje Thomas Seidel vidi osnovni problem. Banke u Njemačkoj čine premalo kako bi ekstremističkim organizacijama spriječile pristup platnom prometu. "U današnje vrijeme bih želio vidjeti mnogo odlučnije djelovanje banaka", kaže ovaj 50-godišnjak. Seidel je ranije radio u Saveznom kriminalističkom uredu i danas volonterski vodi privatnu inicijativu "Anti Financial Crime", koja se bori protiv finansijskog kriminala.

"Najmanje što se može zahtijevati je da banke čitaju izvještaje Službe za zaštitu ustava i koriste ih kao osnovu za svoje dužnosti vođenja pažnje u takvim slučajevima", kaže Seidel. "A to bi značilo, da raskine saradnju sa tim klijenatima."

Analiza Izvještaja Službe za zaštiti ustava

Ipak, mnoge organizacije koje njemačke bezbjednosne agencije smatraju ekstremističkim, imaju račune u njemačkim bankama. To pokazuje analiza Report Mainza. Za ovu svrhu, ARD-ov politički magazin je analizirao izvještaje Službe za zaštitu ustava za 2023. godinu i nasumično ih usporedio s bankovnim podacima spomenutih organizacija.

Od desničarskih radikala preko islamista do ljevičarskih ekstremista, ima mnogo primjera. Tako stranka "Der III. Weg" (Treći put), koju ova služba smatra neonacističkom, ima račun za donacije u Sparkasse, kao i "Identitäre Bewegung" (Identitetski pokret) ili turski ekstremisti koje Služba za zaštitu ustavnog poredka povezuje sa "Sivim vukovima". Udruženje povezano sa Scijentologijom je klijent poznate privatne banke. Druge organizacije koje se smatraju ekstremističkim takođe imaju račune u Volks- i Raiffeisenbankama. U svim tim slučajevima, banke nisu željele komentarisati svoje klijente, pozivajući se na bankarsku diskreciju.

Zdanje sa staklenom fasadom na kome piše Sparkasse
Sparkasse moraju u pravilu otvoriti tekući račun, barem za one koji su rezidenti u njihovom nadležnom područjuFoto: picture alliance/Geisler-Fotopress/C. Hardt

Sparkasse imaju posebnu pravnu poziciju

Upadljivo je da ekstremisti i neprijatelji ustava često imaju račune u poslovnicama Sparkasse. Njemački savez štedionica i žiroračuna (DSGV) to objašnjava u pisanoj izjavi za Report Mainz: "Sparkasse podliježu strogijim pravnim obavezama u vezi s vođenjem računa kao javnopravni kreditni institut, za razliku od zadružnih instituta i privatnih banaka koje su u svojim ugovornim odnosima uglavnom slobodne."

Tu razliku potvrđuje Sebastian Omlor sa Philipps-Univerzteta u Marburgu, pravni ekspert u čijem fokusu su bankarsko i tržišno pravo. Prema njegovim riječima, Sparkassama su ruke više ili manje vezane. "Nemaju slobodu reći klijentima: 'S tobom želim poslovati, s tobom ne'", objašnjava Omlor. "Sparkasse imaju obvezu opskrbljivanja, moraju u pravilu otvoriti tekući račun, barem za one koji su rezidenti u njihovom nadležnom području." S druge strane, privatni instituti kao i Volks- i Raiffeisenbanke imaju tu slobodu. "One mogu reći: 'Zbog političkog svjetonazora klijenta K, otkazujem vođenje računa klijenta K'", kaže Omlor.

Leipzig: zgrada stare gradske vijećnice
Leipzig Foto: Werner Dieterich/imageBROKER/picture alliance

Peticija protiv računa AfD-a u Volksbank u Leipzigu

Ipak, ovu slobodu ne koriste sve privatne i zadružne banke. Primjer je Leipzig: ovdje inicijativa "Bake protiv desničara" trenutno traži od lokalne Volksbanke da zatvori račun okružne organizacije AfD-a Leipzig. U online peticiji prikupljeno je više od 32.000 potpisa. Pokrajinska organizacija AfD-a u Saksoniji procijenjena je od strane Službe za zaštitu ustava kao sigurno ekstremno desničarska.

"Već postoje upravni odbori koji su se jasno izjasnili za raznolikost i toleranciju i želimo da se Volksbank Leipzig tome pridruži", zahtijeva Meta Mukasa, koja je supokretač akcije "Bake protiv desničara". Prošle sedmice održan je sastanak s upravom Volksbank Leipzig u vezi s tim. Banka je na upit izjavila da se boji podjele društva i da konsekventno odbacuje ekstremizam bilo koje vrste, kao i da je AfD demokratski izabrana stranka. Njihov račun, dakle, očito ne namjeravaju zatvoriti.

"Bake protiv desnice" na istoku Njemačke