"Džamije nisu napravljene da se u njima propovijeda nasilje"

Za Tahau Sabrija, imama berlinske džamije Dar al-Salam, stvar je jasna: ako je moguće dokazati da se u jednoj džamiji šire radikalne ideje ili poziva na nasilje, onda ta džamija mora biti zatvorena. „To se podrazumijeva", kaže Sabri. Zbog toga je postupak vlasti prema berlinskoj organizaciji Fussilet 33 apsolutno prikladan i razumljiv. „Svako ko širi takvu ideologiju ili ko poziva na nasilje, nije dobrodošao u Njemačku, bez obzira da li je riječ o domaćim ekstremistima i institucijama ili špijunima koji rade za inostrane službe. Nema države koja će to dozvoliti". Ovakvog mišljenja je većina muslimana. Sabri u izjavi za DW kaže da se ne boji da će se radikalna islamistička ideologija proširiti u Njemačkoj.

Kao i Sabri, većina drugih muslimana u Njemačkoj, pozitivno se izjasnilo o raciji protiv udruženja Fussilet 33 i 24 objekta koja se dovode u vezu sa ovim udruženjem. „To je dokaz postojanja pravne države", kaže Taha Sabri. „Ta pravna država je za slobodu mišljenja i podstiče raznolikost. Ovdje svako može vjerovati u šta hoće sve dok poštuje njemačke zakone".

Pozitivno se izjasnilo i Centralno vijeće muslimana. „Onaj ko regrutuje borce za IS i ko podstiče ekstremizam ne može se pozivati na vjersku slobodu niti na islam", izjavio je predsjednik Centralnog vijeća muslimana, Aiman Mazyek, za katoličku novinsku agenciju (KNA). On je također pozdravio akciju njemačke policije.

Mjesta za molitve i ni za šta drugo

Akciju protiv Fussileta 33 je pozdravio i Mubarak Kutna, imam u Frankfurtu: „Džamije su mjesta za molitvu", rekao je Kutna za DW. Ako neke džamije imaju veze sa terorističkim grupama, onda one moraju biti zatvorene. „To je sasvim logično. Džamije su napravljene kako bi vjernici imali priliku da se mole bogu, a ne da se u njima propovijeda nasilje ili da se podržavaju strane službe". On se boji da zatvaranje džamija može dovesti do toga da svi muslimani budu dovedeni pod generalnu sumnju.

Imam iz Frankfurta također ističe da nije prikladno zatvoriti džamiju samo za to što u nju mogu ući teroristi. Na osnovu toga bi privremeno bogao biti zatvoren veliki broj džamija i vjerskih institucija. „Članovima jednog džemata nije jednostavno pratiti ko i iz kojih razloga dolazi u džamiju. To posebno važi za one džamije koje posjećuje veliki broj ljudi".

Poteškoće sveobuhvatnog nadgledanja

Očekivati je da se „pogođeni članovi povuku u privatnost ili odlaze u druge džamije", izjavila je u intervjuu za DW šefica istraživačkog centra FFGI, Susanne Schröter. „Uvijek je to igra mačke i miša koja se ne može spriječiti". Ali, to nije nužan argument protiv akcije sigurnosnih snaga.

Teolog, Ralf Ghadban, kaže da je teško pratiti takva udruženja. U Njemačkoj postoji preko 3.000 džamija. Nemoguće je da ih država sve nadgleda. Zbog toga se koncentriše na one za koje zna da sarađuju sa esktremističkim organizacijama ili inostranim službama.

Uglavnom se radi o tradicionalnom islamu

Ghadban vjeruje da će takvi koraci dovesti do toga da svi muslimani budu dovedeni pod generalnu sumnju. On navodi podatke iz studije objavljene prije dvije godine u kojoj se navodi da trećina od ukupnog broja džamija u Berlinu ima selefijsku orjentaciju. Značajan broj džemata se izjasnio da je predan političkom islamu, ali to ne znači da ti džemati propagiraju nasilje.

Ostali dio džemata njeguje tradicionalni islam u kojem se vjernici susreću samo za vrijeme molitve. Džamije koje su zatvorene, samo su veoma mali broj od ukupnog broja vjerskih ustanova u Njemačkoj.

Upravo zbog toga je Ghadban skeptičan kada je riječ o saradnji njemačkih vlasti sa džematima u borbi protiv radikalnog islama. O tome se diskutuje već tri godine i ta tema je predmet konferencije o islamu. Međutim, problem je što mnogi džemati nemaju kontakte sa predstavnicima udruženja koja učestvuju na toj konferenciji. Posebno ne oni koji su finansirani iz inostranstva.

Saradnja u borbi protiv ekstremizma

„Mnogi džemati su spremni na saradnju sa njemačkim vlastima", kaže Taha Sabri. Međutim, postoji još jedan problem: „Islam u Njemačkoj zvanično nije priznat kao religija. Zbog toga nas tretiraju kao vjerske grupe, ali ne kao vjerske institucije. „Sabr smatra da bi pravno priznavanje islama dovelo i do veće podrške džematima. „Na taj način bi bilo više inicijativa u borbi protiv ekstremizma i saradnji sa njemačkim vlastima."

Međutim, to bi moglo potrajati.  Do sada, za razliku od katoličke crkve, nema institucije koja bi predstavljala sve, a u najmanju ruku većinu muslimana u Njemačkoj. Do zakonskog priznavanja islama kao religije u Njemačkoj nije došlo pored ostalog i zbog tog pitanja.