Domino efekt na Balkanskoj ruti

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u svome članku o izbjegličkoj krizi piše o "domino efektu na takozvanoj Balkanskoj ruti" koji je u srijedu postao očit: "Slovenija je oko 200 osoba poslala nazad u Hrvatsku, a Hrvatska ih je uputila dalje u Srbiju. Ta posljedica jednog sve restriktivnijeg graničnog režima se poklapa s najavom o tome koliko potražitelja azila bi od petka vlada u Beču dnevno htjela pustiti u zemlju: 3.200 onih koji putuju dalje u Njemačku, kao i 80 onih koji se na granici odmah izjasne da će u Austriji potražiti azil. UNHCR je naveo da se kod tih 217 osoba koje se od zemlje do zemlje vraćalo nazad uglavnom radi o obiteljima s djecom koje dolaze iz Afganistana i Iraka, ali da među njima ima i Sirijaca."

FAZ u obrazloženju za tu novu politiku Austrije o ograničenju broja onih koji dnevno ulaze u zemlju navodi da je Austrija jedna od onih EU zemalja u kojima se, gledano po glavi stanovnika, podnese najveći broj zahtjeva za azil. "Austrija svoju novu graničnu politiku smatra primjernom. Austrijski kancelar Werner Faymann računa s tim da će i Njemačka uvesti slična rješenja. Važno je, kazao je Faymann, da svaka zemlja uzduž Balkanske rute djeluje restriktivnije na svojim granicama", piše FAZ.

Malo vjerojatno slanje vojnika na Balkan

Upravo o pitanju restriktivnijeg djelovanja na granicama na Balkanu piše i Spiegel Online. Taj portal se osvrće na mogućnost slanja vojnika na Balkan, kako je to najavljeno iz Austrije. Spiegel Online je, kako navodi, u posjedu jednog internog dokumenta Europske unije u kojemu se ta mogućnost ocjenjuje kao "besmislena". Iako zemlje poput Mađarske već mjesecima zagovaraju takve akcije, Europska komisija na to gleda izrazito skeptično, piše Spiegel Online: "Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) je, prema navodima u navedenom internom dokumentu, nedavno provjerila bi li imalo smisla na Balkansku rutu na Zapadnom Balkanu poslati snage koje stoje na raspolaganju u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a (ZSOP). U tom povjerljivom dokumentu stručnjaci koji rade za opunomoćenicu za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Federicu Mogherini dolaze do jasnog zaključka: slanje snaga ZSOP-a na Zapadni Balkan, glavnu rutu izbjeglica prema Europi, bilo bi uglavnom besmisleno."

Spiegel Online dalje piše da je potrebno da pogođene zemlje iskažu potrebu za takvim jednim korakom, ali da dosad "nijedna zemlja na Zapadnom Balkanu nije podnijela takav jedan zahtjev", navodi se u tom EU dokumentu, dodajući da je "malo vjerojatno da bi ijedna zemlja to uradila". Dalje se ističe, prenosi Spiegel Online, da Frontex već pomaže u ublažavanju izbjegličke krize te da bi dodatnim korištenjem vojnih resursa moglo doći do ispreplitanja i izazova pri koordinaciji.

Sarajevo je izgubilo istaknutog intelektualca

Pod naslovom "Sve, samo ne nacionalistički", berlinski Tageszeitung (taz) se u svom članku osvrće na smrt Srđana Dizdarevića, bivšeg predsjednika Helsinškog odbora u BiH. "On je bio novinar, jugoslavenski diplomat i naposljetku ikona civilnog društva u Sarajevu", piše taz. Podsjećajući kako Srđan Dizdarević potječe iz jedne poznate partizanske obitelji, da je njegov stric Raif Dizdarević bio pretposljednji predsjednik Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, kao i da je bio zamjenik glavnog urednika Oslobođenja, taz piše da je Dizdarević "značajno utjecao na diskusiju o demokratizaciji sustava 80-ih godina, kad se u Jugoslaviji nakon Titove smrti 1980. raspravljalo o budućnosti zemlje. Krajem 80-ih je bio diplomat u jugoslavenskom veleposlanstvu u Parizu. Ali nisu to bili demokratsko krilo u Savezu komunista Jugoslavije i druge reformske snage koje su odredile sudbinu zemlje, već nacionalisti u jugoslavenskim republikama. Početkom rata u BiH 1992. se Dizdarević vratio iz Pariza u Sarajevo koje je bilo opkoljeno od strane srpskih trupa i uzdignuo svoj glas protiv rasizma i nacionalizma. Kao predstavnik civilnog društva je prije svega nakon rata postao poželjan sugovornik za strane diplomate i političare. Nacionalisti sa svih strana su sve donedavno sa svim sredstvima pokušavali djelovati protiv tog neugodnog zagovornika jednog multinacionalnog, demokratskog društva", piše taz podsjećajući i na njegovu funkciju u Helsinškom komitetu i u građanskoj "Našoj stranci". "Sa Srđanom Dizdarevićem je Sarajevo izgubilo jednog od svojih istaknutih intelektualaca", zaključuje taz.