Dijalog Beograd-Priština u sjenci nekoliko kriza
3. april 2020
Njemačka kancelarka još od sredine ožujka vodi diplomaciju preko video linka. Jedan od "pokusnih kunića" prvih dana korona ere bio je i srpski predsjednik Aleksandar Vučić i nekoliko dana nakon njega (tada još uvijek u funkciji premijera Kosova) Albin Kurti s kojima se kancelarka trebala naći uživo ali je koronavirus razgovore premjestio na telekomunikacijsku razinu.
Virtualna rasprava
Nekoliko dana nakon što je njemačka kancelarka sa svojim sugovornicima iz Beograda i Prištine zaključila kako se dijalog između Srbije i Kosova mora nastaviti što prije, Aspen Institut tj. njegova berlinska podružnica, je organizirala video konferenciju na temu "Politička kriza na Kosovu i posljedice po nastavak dijaloga Beograd-Priština" koju je online pratilo šezdesetak političkih analitičara i predstavnika medija u Berlinu. U raspravi su sudjelovali ministar za europske integracije u tehničkoj vladi Kosova Taulant Kryeziu, Susanne Schütz, voditeljica odjela za jugoistočnu Europu pri njemačkom ministarstvu vanjskih poslova, zastupnik Bundestaga Peter Beyer te Arbëresha Loxha, izvršna direktorica Grupe za pravne i političke studije iz Prištine. Oni svi su pokušavali dati odgovor na pitanje kako sada kada se Kosovo nalazi ne samo bez vlade nego i usred globalne krize kada malo koga zanima što se događa s dijalogom među zemljama zapadnog Balkana.
Trostruka kriza
I Iako se su sudionici uglavnom pokazivali blagi optimizam, tokom jednoipolsatne rasprave se pokazala prava razina kompleksnost situacije vezane uz nastavak pregovora Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa. Ovi pregovori su, kako se moglo čuti tokom rasprave, bili komplicirani i prije dramatičnih događaja na Kosovu posljednjih tjedana. "Sada Kosovo pogađaju tri krize: kriza vlade, ustavna i korona kriza. S time da su se prve dvije krize mogle izbjeći", moglo se čuti na raspravi. Izražena je i bojazan da bi izlazak građana Kosova na ulice u vrijeme pandemije mogao imati "pogubni učinak". Iz istog razloga su i novi izbori u skorije vrijeme isključeni. Izraženo je žaljenje Berlina zbog toga što Kurti nije "imao više vremena" za provođenje najavljenih reformi posebice u smjeru pravne države.
Kako odvojiti pregovore od političke krize
Iako se Priština priprema na nastavak dijaloga i to tako što organizira dvije grupe, političku i ekspertnu, čak i kad jednom prođe izvanredna situacija vezana uz pandemiju koronavirusa, postavlja se pitanje kako princip reciprociteta za kojim se povodi tehnička vlada Albina Kurtija uskladiti s političkom željom povratka za pregovarački stol. Jer priznanje reciprociteta bi praktički značilo priznanje Kosova od strane Beograda. Daljnji problem nakon brzog odlaska Kurtija je i tko će nastaviti pregovora ako do nastavka dođe. No trenutno je najvažnije pitanje kako odvojiti trenutnu zacementiranu političku situaciju od nastavka dijaloga. Oba čelnika, i Vučić i Kurti su njemačkoj kancelarki prije nekoliko dana dali do znanja kako teže nastavku dijaloga. No od onda se mnogo toga promijenilo i to ne baš po svaku cijenu nabolje.
Kad je u pitanju Europska unija na njezin račun su se mogle čuti mnogobrojne kritike, što zbog "potpune neučinkovitosti" posljednjih tjedana i prepuštanja inicijative SAD-u pa do primjedbe kako se sada dijalog između Beograda i Priština, s pozicije Bruxellesa, vodi pod palicom Josepa Borrella i Miroslava Lajčaka, dvojice diplomata koji dolaze iz zemalja koje nisu priznale Kosovo: Španjolske i Slovačke. To se doživljava kao "na baš mudar" potez.
Osim kritike EU-a sudionici su na zub uzeli i ulogu SAD-a. "Trenutna hiperaktivnost SAD-a na Kosovu može se gledati u svjetlu činjenice da se nalazimo u izbornoj godini i da Bijeloj kući trebaju brzi uspjesi na vanjskopolitičkom planu. Treba imati na umu i želju da se američki vojnici vrate kući. Ni inicijativa specijalnog izalsanika Bijele kuće Richarda Grenella i njegove zasluge za potpisivanje nekoliko infrastrukturalnih projakta je naišla na kritiku. "Svaka čast sporazumima o zračnom i željezničkom prometu ali to ne može zamijeniti politički dijalog i stabilnost", čulo se tijekom rasprave.
No još uvijek je EU perspektiva najjači argument miru u regiji. Članstvu teže svi a tu je najdalje otišla Srbija. No bez obzira na to koliko se pitanja pristupa Europskoj uniji i priznanje Kosova u Beogradu izbjegava, na virtualnom okruglom stolu Aspen instituta se moglo čuti što Berlin misli po tom pitanju. "Valjda je svima jasno da članstvo u Europskoj uniji podrazumijeva međusobno priznavanje".