1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Davutoglu u BiH - Kad neće EU ima ko hoće!

13. februar 2014

O izrazima građanskog nezadovoljstva u BiH, u svjetlu Davutogluove posjete, ovog četvrtka piše njemačka štampa. No, štampa se osvrće i na freske u jednoj crkvi u Crnoj Gori na kojima su prikazane i neke političke vođe.

https://p.dw.com/p/1B7xq
Ahmet Davutoglu
Foto: picture-alliance/dpa

Pod naslovom „Upozorenje bez posljedica“, njemački dnevnik Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) piše: „Prva posjeta nekog inostranog političara, nakon najnovijih nemira, bila je u srijedu posjeta turskog ministra spoljnih poslova, Ahmeta Dovutoglua. On je izmjenio svoje rute putovanja kako bi u Sarajevu demonstrativno pokazao svoje prisustvo. A to je svakako bila vijest i za Brisel: kada EU neće da se pobrine za Bosnu i Hercegovinu, odna će to učiniti drugi. ‚Čast mi je i zadovoljstvo da sam u Sarajevu, u gradu koji je moja druga domovina‘, kazao je Davutoglu televiziji Al Džazira“.

Protesti u RS imali malo odjeka

List piše da je Al Džazira sa puno novca pokupila najbolje bosanske, srpske i hrvatske novinare, koji su radili za lokalne medije, uglavnom kontrolisane od strane domaćih tajkuna. Tokom izbijanja nemira u BiH Al Džazira se pokazala kao najbolji izvor informacija na nesreću mnogih lokalnih političara koji nisu mogli da kontrolišu izvještavanje te medijske kuće. Al Džazira je opširno izvjestila i o posjeti turskog ministra vanjskih poslova Sarajevu. Davutoglu je posjetu počeo obilaskom groba Alije Izetbegovića. „Jednog od najvećih vođa i najvećih ljudi, i to ne samo za narod u Bosni i Hercegovni, već u čitavom svijetu“, kazao je Davutoglu prenosi FAZ. „Izetbegović je u Turskoj bio veoma cijenjen i poštovan, čak i sadašnji premijer Redžep Tajip Erdogan o 2003. godine preminulom prvom predsjedniku Bosne i Hercegovine, govori s puno poštovanja, kao o čovjeku koji je bosanske muslimane vodio kroz ratne godine. A prva osoba s kojom se Davutoglu u Sarajevu sastao bio je upravo Alijin sin, Bakir Izetbegović, koji je sada i sam predsjednik – doduše samo jedan od trojice u tročlanom Predsjedništvu BiH, u kojem i Srbi i Hrvati imaju svog člana“, piše FAZ i napominje kako dosadašnji nemiri nisu bili obilježeni etnički. ‚Pozitivno je to da dosadašnji protesti nisu bili obojeni etnički i konfesionalno‘, kazao je Davutoglu. I to jeste tako, nemiri činjenica nemaju etničku pozadinu, ali još sigurno dugo neće biti ‚multietnički‘ – barem do sada nisu to postali“, piše Mihael Martens u Frankfurter algemajne cajtungu. On napominje da su protesti u Republici Srpskoj imali malo odjeka, iako i tamo postoji ogroman potencijal za socijalno nezadovoljstvo. Osim malo iskazane solidarnosti u tom dijelu BiH je uglavnom ostalo mirno. I Davutoglu je u srijedu pozvao na smirivanje situacije, jer bi ‚jačanje napetosti moglo da bude opasno kako za BiH tako i za cijeli region‘.

Der Hohe Repräsentant für BiH Valentin Inzko
Valentin InckoFoto: OHR

Incko se u prvom redu bavi samim sobom

A šta radi EU? Više od upozorenja ne može ni da učini. Brisel u Sarajevu predstavlja Peter Sorensen. Pored njega tu je i suvišni ‚visoki predstavnik međunarodne zajednice‘. Od 2009. funkciju visokog predstavnika u BiH obavlja Valentin Incko, koji je formalno zadužen da nadgleda stanje u posljeratnoj BiH, a on se, prije svega na račun evropskih poreskih obveznika, godinama u prvom redu bavi samim sobom. Savjet za sprovođenje mira (PIC), što je u stvari gremijum koji nadgleda rad OHR-a i koji broji onoliko članova koliko ima zemalja EU, predstavljenih na ambasadorskom nivou, dao je saopštenje o nemirima u BiH. Ambasadori PIC-a – sa izuztetkom ruskog – su osudili ‚pokušaje određenih političkih vođa da iskoriste proteste kako bi produbili etničke podjele. Jer, građani u cijeloj zemlji dijele iste brige u vezi korupcije, nezaposlenosti i nedostacima privrednih mogućnosti‘. Donošenje saopštenja je sve ono što OHR i PIC mogu uraditi jer njima i ne stoje na raspolaganju kulise s kojih bi prijetili. Nekada je u BiH bilo 60.000 vojnika NATO-a. 2004. su zamijenjeni misijom Althea, koja se sastoji od najviše 600 vojnika iz Austrije, Makedonije, Čilea i sličnih vojnih veličina “, piše Martens i zaključuje riječima britanskog ministra spoljnih poslova: „Ono što se u Bosni i Hercegovini ovih dana dogodilo je ‚poziv na buđenje‘. No, ko će tu koga probuditi i i šta oni što se probude treba da urade, ostalo je nejasno.“

Građanski forum u Sarajevu kao u DDR-u

List Tagescajtung iz Berlina piše kako građani BiH i dalje protestuju protiv lošeg stanja u privredi i siromaštva i nalaze uvijek nova mjesta za demokratski izraz. „Protesti u BiH izgleda da bi mogli da prerastu u jedan vid balkanskog proljeća. Na primjeru Tuzle i u Sarajevu je organizovan građanski plenum. Tako su u srijedu uveče u Sarajevu, predstavnici demokratskih i protestnih pokreta organizovali plenum na koji su pozvali sve zainteresovane građane. Građanska platforma u Tuzli već nekoliko dana radi zajedno sa kantonalnom skupštinom na prijedlozima političkih reformi. A plenum u Sarajevu želi da preko društvenih medija i fejsbuka organizuje otvorene diskusije o budućnosti zemlje - nešto slično onom što se događalo na Forumu u DDR-u“, piše Tagesšpigel.

Bürgerforum in Sarajevo
Sarajevski plenum kao u DDR-uFoto: Nenad Velickovic

List pominje i jučerašnju posjetu Davutoglua Sarajevu kako bi, zbog demonstracija građana, iskazao podršku toj zemlji. „Turska je uvijek u kritičnim vremenima stajala na strani Bosne i Hercegovine, kazao je Davutoglu čija vlada je, zbog načina na koji je reagovala protiv demonstranata koji se bore protiv cenzure u internetu, stavljena na stub srama“, piše dnevnik iz Berlina.

Milo Đukanović lik sa fresaka

Listovi na njemačkom jeziku pišu i o sukobu crkava u Crnoj Gori. Tako švajcarski dnevnik Noje cirher cajtung (NZZ) pod naslovom „Nebo i pakao u Crnoj Gori“ piše: „Crnogorska vjerska zajednica je ispolitizirana i godinama duboko neizlječivo podijeljena. 1993. Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) se odvojila od Srpske pravoslavne crkve (SPC). List piše kako je sada, između CPC, koja je pomogla i u postizanju crnogorske nezavisnosti, i SPC, uz posredstvo mitropolita s oštrim jezikom Amfilohija, sukob dobio i ikonografske dimenzije. Naime, u nedavno završenom hramu SPC u Podgorici su na freskama osvanuli ne samo svetitelji i crkveni oci, već i savremenici: akademici, sveštenici i političari oslikani u vizantijskom stilu ali jasno prepoznatljivi. Na jednoj strani tako su pokojni srpski patrijarh Pavle, moskovski patrijarh i naravno Amfilohije lično. Na drugoj pak strani, u plamenovima pakla su grešnici: Marks, Engels i Maršal Tito klonuli u vatri pakla a iza njih već se tope od paklenog ognja, ali zahvaljujući ćeli i bujnoj kosi još uvijek prepoznatljivi Lenjin i Staljin. A na jednom krugu pakla stoji ovaploćeni đavo naslikan u liku predsjedavajućeg crnogorskog parlamenta Ranka Krivokapića. To je aluzija da ovaj političar zajedno sa aktuelnim premijerom Milom Đukanovićem stoji na strani otcjepljene crnogorske crkve. Ali, posmatrač onda upada u dvostruku misteriju: Đukanović je naslikan ali ne u ognju pakla već opušten i okružen vjernicima. I to uprkos tome što se on smatra ocem crnogorske nezavisnosti! No, još zagonetnije je to da se njegova slika uopšte nalazi u jednoj crkvi gdje je predstavljeno ‚vaskrsenje‘. Onda Đukanović – politički rečeno – već sada ima vječni život. On, koji je već 20 godina na vlasti.“

Protest gegen Kosovo-Abkommen in Belgrad
Amfilohije, mitropolit sa "oštrim jezikom"Foto: picture-alliance/dpa

Autor: Svetozar Savić

Odg. urednica: Jasmina Rose