COP29: Dogovorena veća pomoć siromašnijim zemljama

Na klimatskoj konferenciji UN-a u Azerbejdžanu postignut je dogovor o značajnom povećanju klimatske pomoći siromašnijim državama. Do 2035. trebalo bi da se godišnje obezbijedi najmanje 1,3 biliona američkih dolara (sada oko 1,25 biliona eura), od čega će 300 milijardi dolara dolaziti prvenstveno iz industrijskih zemalja.

Ova sredstva bi trebalo da pomognu zemljama u razvoju da finansiraju mjere zaštite klime i prilagode se katastrofalnim posljedicama globalnog zagrijavanja, poput učestalijih suša, oluja i poplava.

Malo konkretnih obaveza

Da bi se prikupilo 1,3 biliona dolara godišnje, dogovor predviđa da multilateralne razvojne banke značajno povećaju izdavanje kredita ili da siromašnim državama otpišu dugove. Javni i bankarski novac trebalo bi da pokrene i velike privatne investicije, koje će se takođe računati kao finansiranje borbe protiv klimatskih promjena. Pored toga, treba podsticati i druge zemlje donatore da učestvuju u ovom procesu.

Međutim, kritičari ističu da je apel previše neodređen i da niko konkretno nije odgovoran za ostvarenje ovog globalnog cilja. Na primjer, Njemačka, kao ni ostale države, ovim dogovorom nije obavezana da izdvoji određeni iznos sredstava.

Kompromis je postignut djelimično zato što je ostalo nejasno kako će se tačno prikupiti bilionski iznosi, što će biti zadatak naredne klimatske konferencije u Brazilu.

Konferencija bila na ivici neuspjeha

Prvobitni prijedlog azerbejdžanskog predsjedništva konferencije predviđao je povećanje sredstava na 250 milijardi dolara godišnje, uz naglasak da industrijske zemlje „preuzmu vodstvo". Ovaj prijedlog su zemlje u razvoju odbile kao nedovoljan. Pored iznosa, smetale su im i nejasne odredbe o tome ko bi bio donator.

Konferencija, koja je produžena za više od 30 sati, bila je na ivici neuspjeha. Nekoliko država je, nekoliko sati pred kraj, privremeno napustilo pregovore.

Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok (Zeleni) optužila je Azerbejdžan, kao domaćina, da je u pregovorima ignorisao interese najugroženijih ostrvskih država, koje su pod prijetnjom rasta nivoa mora.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu