Brojni otpori novoj državnoj vlasti u BiH

"Bosna i Hercegovina je, kratko prije nego je izbila politička katastrofa zbog nedonesenog proračuna, ipak formirala vladu", komentira ovoga četvrtka austrijski Der Standard, osvrćući se na formiranje Vijeća ministara BiH početkom ovoga tjedna - pola godine nakon provedenih parlamentarnih izbora. Der Standard napominje da na čelu koalicije od pet stranaka stoji "Denis Zvizdić iz bošnjačke SDA" te da je ministar vanjskih poslova Igor Crnadak.

"Srpske stranke koje sjede u vladi važe za stranke koje su reformski orijentirane, a ne separatističke - za razliku od vlade u Republici Srpskoj (RS). Tamo vladajući SNSD pod vodstvom Milorada Dodika, koji se bori za secesiju RS-a, isključen je s državne razine, što uostalom odgovara i predodžbama Njemačke, koja je surađivala na formiranju sadašnje državne koalicije. Otpor se, dakle, mogao već predvidjeti. SNSD-ov političar Staša Košarac je novu vladu već nazvao 'ilegalnom'. A stranački vođa Dodik već duže vremena demonstrira koje alate drži u rukama", piše Der Standard pojašnjavajući da je povlačenjem SNSD-ovih političara iz Parlamentarne skupštine BiH onemogućen kvorum u Domu naroda i time ujedno blokirana procedura donošenja zakona, kao i da SNSD već od početka godine bojkotira državni Zastupnički dom.

Bh. politika odugovlačenja, blokiranja i postavljanja uvjeta

"U bosanskohercegovačkom postratnom sustavu postoje mnoge mogućnosti veta. Stoga je 'glavni način na koji se provodi politika taj da se blokira, odugovlači ili postavlja uvjete', kaže analitičar Srećko Latal. Ali i iz drugih razloga on nema velikih očekivanja od mandata nove vlade. Jer i unutar koalicije se može računati s jakim napetostima, na primjer po pitanju središnjeg projekta - dogovaranja koordinacijskog mehanizma za primjenu EU sporazuma", piše Der Standard.

Ovaj list, međutim, ujedno ističe da bi Europska unija "za primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju mogla zauzvrat zatražiti gospodarske i reforme radnog tržišta te ubuduće one koji blokiraju inicijative i reforme jasno imenovati kako bi se povećao pritisak. 'Blaming i Shaming' ( engl., blamiranje i sramoćenje) se naziva tu strategiju. 'Ona (EU) bi se trebala puno više uplitati i na stol staviti nove financijske alate', smatra Latal. Također se napeto u Sarajevu gleda na to hoće li novi specijalni izaslanik EU-a Lars-Gunnar Wigemark pokazati zube. Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, Austrijanca Valentina Inzka, je realno politički gledano već odavno izgubio na utjecaju."

Provokator Vojislav Šešelj

"Nema kraja provokacijama - Šešelj zapalio zastavu Hrvatske", pojašnjava u svome naslovu Tiroler Tageszeitung najnoviju provokaciju haškog optuženika Vojislava Šešelja. Paljenjem hrvatske zastave u Beogradu u srijedu (1.4.) taj "srpski ultranacionalist dolijeva dalje ulje na vatru". Tiroler Tageszeitung podsjeća da je vođa srpskih radikala, koji je u Den Haagu optužen za ratne zločine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Vojvodini, u studenom prošle godine pušten iz pritvora iz zdravstvenih razloga. "Već kratko nakon njegovog povratka u Srbiju se s provokantnim izjavama, često usmjerenima protiv Hrvatske, pobrinuo za neraspoloženje", piše ovaj list dodajući da je nova hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović već u siječnju ove godine uputila apel generalnom tajniku UN-a Ban ki-Moonu da poduzme sve što je u njegovoj moći kako bi se Šešelja vratilo u zatvor.

Austrijski Die Presse s tim u svezi napominje da se zahtjev za povratak Šešelja u haški pritvor odobrio u ponedjeljak, ali da je Šešelj poručio da se neće dobrovoljno vratiti tamo. Povodom spaljivanja hrvatske zastave Die Presse piše da su tjedan dana prije toga pristaše Vojislava Šešelja, koji je "već 1990-ih godina bio poznat po svojim bizarnim nastupima", spalili zastave NATO-a, EU-a i Kosova.