Bosch-ove kamere za nadgledanje Iranki?

U junu prošle godine je jedna hakerska grupa, prema vlastitom priznanju, hakovala više od 5.000 javnih nadzornih kamera na području Teherana. Hakeri su na društvenim mrežama objavili snimak te akcije. Na njima se može prepoznati softverski interfejs kompanije Bosch, koji se očigledno koristi za upravljanje kamerama za nadzor raskrsnica i brzih puteva u Teheranu. Koriste li se kamere koje je proizveo Bosch i za praćenje i kažnjavanje Iranki i Iranaca?

Sudeći prema nedavno objavljenoj studiji organizacije za ljudska prava Amnesty International, nadzorni sistemi za saobraćaj u toj zemlji se posebno koriste za provođenje obaveze nošenja marama.  Iranke su advokatkinju za ljudska prava Rahiu Bahreini i njen tim obavijestile da su telefonsku tekstualnu poruku dobile kratko nakon što su prošle raskrsnicu ili izašle iz automobila. One su, kako su rekle, na taj način obaviještene da je kamera zabilježila da nisu nosile maramu kako treba odnosno da je nisu stavile na glavu.

"Vlasti su proširile postojeći sistem nadzora tehnologijom za prepoznavanje lica. Žene, koje su identifikovane bez marame na glavi, moraju računati s ​​pravnim procesom", rekla je Bahreini u intervjuu za ARD-ov Weltspiegel. Nakon što dobiju kaznu putem SMS-a, mnoge žene moraju svoj automobil predati vlastima na nekoliko sedmica, a nakon toga često slijedi zabrana napuštanja zemlje i novčana kazna.

Nadzor pomoću evropske tehnologije?

Nakon nekoliko sedmica bezuspješnih pokušaja, grupa opozicionara pristala je na intervju sa novinarima SWR-a, pod uslovom da ostanu anonimni. Članovi grupe su novinarima rekli da se na iranskim cestama koriste kamere kompanija iz Holandije, Švedske i Njemačke. Mreža nadzornih kamera u Iranu je izuzetno gusta. Mapa centra Teherana, koju su napravili aktivisti i koja je dostupna SWR-u, očito pokazuje da su kamere postavljene na gotovo svakom uglu ulice. Najčešće se koriste kamere kineske kompanije Tiandy. Aktivisti su, kako ističu, uvijek iznova nailazili i na kamere njemačke kompanije Bosch, koje se koriste za nadzor saobraćaja.

Iz Boscha su, na novinarski upit, potvrdili da je model kamere koji se vidi na video snimcima hakera od 2016. do 2018. godine isporučen Iranu u malom broju. Ali Bosch, kako je saopšteno, nije bio direktno uključen u projekat nadzora saobraćaja. Iz ove njemačke kompanije dodaju i da je pomoću tih kamera moguće takozvano inteligentno praćenje .

Aktivisti sa kojima je razgovarao tim SWR-a su rekli da sa takvom tehnikom praćenja režim može znati da li se ljudi okupljaju na demonstracijama. "Kada se na snimku istovremeno pojavi više od pet ili deset osoba, u najbližu policijsku stanicu se šalje alarm i potom se pojavljuju snage sigurnosti. Režim već koristi ovu tehnologiju", kažu.

Bosch suorganizator obuke na Teheranskom univerzitetu

SWR je u posjedu dokumenta u kome stoji kako su još 2017. godine "Bosch Security" i iranski prodajni partner organizovali kurs obuke na Univerzitetu Khatam u Teheranu. Tema je, između ostalog, bila "prepoznavanje lica", odnosno "identifikovanje lica" i inteligentno praćenje objekata. Prema podacima iz tog dokumenta, obuku je vodio jedan od Boschovih menadžera prodaje za Bliski istok.

Na upit SWR-a, Bosch je potvrdio da je Iranu isporučio ukupno oko 8.000 sigurnosnih kamera između 2016. i 2018. godine. Istovremeno, iz kompanije ističu da se njihove kamere ne mogu koristiti za potpuno automatsko prepoznavanje lica, jer softver za biometrijsko prepoznavanje lica nije unaprijed instaliran na kamerama. U pismu iz Boscha se dalje kaže: "Nijedan zaposlenik Boscha nikada nije vodio obuku za prepoznavanje lica na Univerzitetu Khatam." Međutim, kompanija ističe da se sve fotografije ili video snimci, napravljeni kamerom uživo ili naknadno, mogu valorizovati pomoću softvera za prepoznavanje lica baziranog na serveru.

Aktivisti kažu da je takav softver za video analizu u Iran isporučila danska sigurnosna firma Milestone Systems. Na upit SWR-a, iz te kompanije je potvrđeno da su se njena softverska rješenja u Islamskoj Republici prodavala do 2019. godine. Između ostalog, softver za upravljanje videom XProtect, otvorena platforma koja se može koristiti u različite svrhe. Na internet stranici danske kompanije stoji i da se XProtect može koristiti i za upoređivanje lica. Softver te kompanije može se kombinovati sa nadzornim kamerama različitih proizvođača - uključujući i kamere kompanije Bosch.

Bez kršenja sankcija

U odgovorima na pitanja SWR-ovog tima, iz Boscha je pismeno odgovoreno da kompanija nije imala uticaja na to kako će se kamere koristiti, jer ih nikada nije isporučivala krajnjim kupcima u Iranu. Ova industrijska kompanija je, kako je još stajalo u odgovoru, od 2019. godine prekinula sve poslovne odnose sa tom državom i prilikom prodaje kamera se pridržavala važećih propisa za izvoz. Ipak, Bahreini iz Amnesty Internationala smatra da kompanije poput Boscha snose odgovornost: "Kompanije su obavezne da ispune svoju dužnu brigu i osiguraju da se tehnologije koje prodaju ne koriste za kršenje ljudskih prava."

Žene u Iranu se i dalje ugnjetavaju i proganjaju vjerovatno i uz pomoć inteligentne tehnologije. U iranskom parlamentu, kojim dominiraju tvrdolinijaši, trenutno postoji nacrt zakona - takozvani "Marama - i zakon o nevinosti". U njemu se predviđaju još oštrije kazne nego ranije.

Shima Ghousheh radi kao advokatkinja u Teheranu, a njena uža specijalnost su prava žena. Ona je jedna od rijetkih Iranki, koje su spremne otvoreno govoriti o planovima vlade. Za ARD-ov Weltspiegel izjavila je da bi, prema tom novom nacrtu, žene mogle biti optužene za "korupciju u zemlji". Tada bi im zaista moglo prijetiti pogubljenje, ukoliko ne nose maramu. Nacrt zakona, prema njenim riječima, ide i korak dalje: "Svaki građanin može fotografisati i snimati žene koje krše propise i to poslati direktno nadležnim organima – snimci bi onda trebali biti korišteni kao dokazni materijal na sudu."

Tada bi bili dozvoljeni svi video snimci, uključujući i one sa sigurnosnih kamera, što do sada nije bilo zvanično. Ako žene u Iranu zbog toga u budućnosti budu osuđivane, to bi se moglo dogoditi i uz pomoć tehnologije "Made in Germany".

ARD/SWR/fb/kw/ns

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu