Bosanski njegovatelji na radu u Njemačkoj

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše o medicinskim sestrama iz BiH koje su dobile posao u Njemačkoj. FAZ donosi priču o Alisi Džonlagić koja je dobila posao u jednoj bolnici u Frankfurtu: „Ona je jedna od 80 bolničarki iz BiH koje su od 2011. godine stigle u Njemačku u okviru projekta „Triple Win“. Ovim programom Njemačko društvo za međunarodnu suradnju (GIZ) i njemačka Agencija za rad su na zahtjev predstavnika privrede vrbovali za rad u Njemačkoj ukupno 2.000 njegovatelja iz BiH, Srbije, Filipina i Tunisa. Prvi 80 njegovatelja iz BiH stiglo na na jednu vrstu probnog rada koji se, prema navodima GIZ-a, financira sredstvima njemačke vlade. U buduće će financijske troškove snositi sam poslodavac i to u iznosu od oko 3.700 eura (riječ je o bruto iznosu – op. red.).“

„Bolničarka Alisa Džonlagić je prije nekoliko sedmica bila na odmoru u BiH. Ona se tamo ni u kom slučaju ne želi vratiti. Ona je veliki dio svog djetinjstva upravo provela u Njemačkoj, dok je u BiH bijesnio rat. Do osmog razreda je pohađala školu u Njemačkoj, prije nego se morala vratiti natrag u domovinu. No dugo je željela natrag u Njemačku. „Kod nas u Bosni nema perspektive,“ kaže ona i dodaje kako brojni mladi samo žele otići.“

Učenjem jezika i do veće plaće

FAZ piše da stručna snaga iz BiH nema iste kvalifikacije kao njemačka, te da je to bio izazov i za bolnicu Nordwest u Frankfurtu, u kojoj radi Alisa. „U tehničko-medicinskim pitanjima oni su fit, kada je riječ o samoj njezi bolesnika jedva da imaju iskustva. „Pranje, češljanje, priprema jela – za sve to su u Bosni zaduženi članovi porodice bolesnika“, kaže Margarete Post, direktorica Službe za njegovatelje u frankfurtskoj bolnici. Stoga radna snaga iz Bosne počinje raditi kao pomagač njegovatelja što je nivo ispod statusa njegovatelja. Oni dobijaju mentora i predavanja kao što su predavanja iz higijene. Neki ljekari bili su mišljenja da im njegovatelji iz Bosne nisu korisni i zbog toga jer ne govore svi tako dobro njemački kao Alisa Džonlagić, koja ga je čak studirala. Stoga je preduvjet za dobijanje posla u Njemačkoj položen ispit jezika na nivou B1...Najkasnije 12 mjeseci nakon dolaska njegovatelji iz BiH polažu stručni ispit. Tada oni moraju govoriti njemački na nivou B2. U konačnici dobiju i više novaca i mogućnost produženja ugovora koji je ograničen na 18 mjeseci“, piše FAZ. List na koncu zaključuje: „Do sada su međutim svi radnici iz BiH na klinici Nordwest zadržani. Početna skepsa je splasnula, kaže direktorica Post. Da li će vrbovati još Bosanaca? Principijelno da. U međuvremenu se situacija promijenila tako da odjednom nema više slobodnih mjesta.“

Ponovo pogoršani odnosi

Austrijski Die Presse piše o stanju na Kosovu, odnosno o tome da je upitno poboljšanje odnosa između Srbije i Kosova i to zbog sukoba oko lokalnih izbora.

Die Presse piše da srbijanskom premijeru Ivici Dačići ne smetaju sami izbori, već glasački listići: „Na njima bi naime shodno želji kosovskog premijera Hašima Tačija trebao biti otisnut državni grb Kosova. To za Beograd, koji ne priznaje nezavisnost Kosova, ne dolazi u obzir.“

„Općinski izbori bi trebali biti glavna tema razgovora i tokom narednog susreta Dačića i Tačija u Briselu, 27. avgusta. Oni su preduvjet za formiranje zajednice srpskih općina na Sjeveru Kosova. Sadašnje paralelne srpske institucije na Kosovu bi trebale biti raspuštene. Za postizanje dogovora ostalo je malo vremena jer rok za registraciju svih stranaka i kandidata na izborima ističe 4. septembra,“ piše Die Presse.

„Moj djed zapravo nikada nije postojao“

Die Presse također piše o navodima CIA-e da Josip Broz Tito nije bio Hrvat. CIA je naime na osnovu analize Titovog govora došla do zaključka da je on govorio jezik sa stranim akcentom i da nije bio Jugosloven, već Rus ili Poljak.

„Tito nije bio Rus i unatoč zatočeništvu u Rusiji tokom Prvog svjetskog rata govorio je ruski veoma loše“, smatra Andrej Tarasjev, profesor ruske kulture u Beogradu. On također nije bio ni Poljak, niti je srpskohrvatski govorio sa poljskim akcentom ili melodijom, sigurna je beogradska profesorica poljskog Mirjana Golubčić-Kostić. Srpski istoričar Vojislav Pavlović, koji trenutno piše novu Titovu biografiju, upućuje na to da je Broz kao sin Hrvata i Slovenke prve godine života proveo kod svog djeda u Sloveniji i da u mladosti nije nikada ispravno naučio hrvatski,“ piše Die Presse i prenosi reakciju Titove unuke, Saše Broz, koja je na sve reagirala sa podsmijehom: „Zahvaljujem se tajnoj službi na dugogodišnjim nastojanjima da otkriju pravo porijeklo mog djeda. No sa žaljenjem moram priznati da moj djed nikada nije postojao, već da je bio samo proizvod jedne hipnotizirane mase. A postoje također i dokazi da sam ja Brazilijanka sa Kamčatka – i da sa pomenutim Titom nemam ništa“, napisala je Saša Broz na svom Facebook profili.“

Autorica: Zorica Ilić