1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

BND-u zabranjeno da, kao do sada, prati strance na internetu

19. maj 2020

Smije li BND da bez određenog razloga nadgleda protok podataka na internetu u inostranstvu? Ne smije. Bar ne kao do sada, ocijenio je njemački Ustavni sud. To je pobjeda za slobodu štampe, ocjenjuju udruženja novinara.

https://p.dw.com/p/3cTGB
Bundesverfassungsgericht
Foto: picture-alliance/dpa/U. Deck

Njemačka Savezna obavještajna služba za inostranstvo (BND) u svojim aktivnostima širom svijeta mora da se pridržava njemačkog Ustava. Zagarantovana tajnost telekomunikacija i sloboda štampe štite i strance, presudio je njemački Savezni ustavni sud. Sudije iz Karlsruea takvu odluku su donijele po tužbi koju su protiv njemačkog Zakona o BND-u podnijeli „Reporteri bez granica", kao i više stranih novinara. Taj propis sada će morati da bude temeljno revidiran i to najkasnije do kraja 2021. godine.

Konkretno, riječ je o propisima koji se odnose na takozvano strateško nadgledanje telekomunikacija u inostranstvu. BND je do sada mogao da, bez konkretne sumnje, pretražuje velike protoke podataka tragajući za bezbjednosno zanimljivim informacijama. Istovremeno, njemački građani na taj način nisu mogli da budu nadgledani. BND je, naime, najprije morao da razvrsta njihovu komunikaciju, prije nego što se upusti u procjenu njihovog sadržaja.

Podaci dobijeni na taj način iz inostranstva prosljeđivani su i stranim partnerima, ukoliko bi se procijenilo da oni za njih imaju neku vrijednost. Pravna osnova za to u Njemačkoj postoji po prvi put od početka 2017. godine, na osnovu izmjena Zakona o BND-u. Aktivisti za ljudska i građanska prava kritikovali su međutim taj propis kao potpuno neadekvatan. Odluka suda je pokazala da su bili u pravu.

Potrebna preciznija pravila

Ustavne sudije generalno nemaju prigovor na „strateški nadzor komunikacija", koji vrše njemačke tajne službe. Predsjedavajući sudija Štefan Harbart naglasio je da to može da ima svoje ustavno opravdanje koje se zasniva na „posebnom javnom interesu za prikupljanjem informacija  u interesu spoljne i bezbjednosno-političke sposobnosti djelovanja SR Njemačke".

Bundesverfassungsgericht
Predsjedavajući sudija Ustavnog suda Štefan Harbart (Stephan Harbarth)Foto: picture-alliance/dpa/U. Deck

Međutim, prema presudi, zakonodavci moraju da regulišu i ograniče ovlašćenja BND-a, mnogo preciznije nego do sada. To podrazumijeva veliki broj pojedinačnih tačaka. Na primjer, količina podataka koji se obrađuju mora biti određena od samog početka praćenja: podaci se mogu čuvati najviše šest meseci; povjerljiva komunikacija određenih profesionalnih grupa, poput advokata ili novinara, trebalo bi da bude posebno zaštićena. I još: iznimno privatni i intimni sadržaji koje službenici BND-a pronađu na mreži moraju se odmah obrisati.

Sudije njemačkog Ustavnog suda postavile su i smernice kada je reč o razmeni podataka i saradnji sa stranim partnerima. U presudi na 140 stranica oni posebno insistiraju na „poštovanju elementarnih principa ljudskih prava". Takođe, mora postojati i nezavisno, snažno nadzorno tijelo koje prati rad BND-a.

Njemačko udruženje novinara (DJV) pozdravilo je presudu Ustavnog suda. To je „prije svega pobjeda za slobodu štampe", izjavio je predsjednik Udruženja Frank Iberal: „Tajna služba koja bi trebalo da štiti demokratiju, ne smije da krši važne, osnovne demokratske vrednosti."

sam/wa (dpa/afp/rtr)