Bjelorusko-ruski gej par traži azil u Bugarskoj
27. oktobar 2024Tridesetogodišnji umjetnik Andrej dolazi iz bjeloruske prestonice Minska. Ne želi da otkrije svoje prezime jer se plaši za svoje rođake u Bjelorusiji. Andrej je politički izbjeglica i nada se zaštiti u Bugarskoj - zajedno sa suprugom Aleksom, ruskim novinarom i Putinovim kritičarem.
Njih dvojica su se upoznali u Moskvi, gdje se Andrej preselio 2011. godine i otvorio mali keramički studio.
Bila je to ljubav na prvi pogled. Odmah su počeli da se zabavljaju i od tada su nerazdvojni. Vjenčali su se u Danskoj prije deset godina. Ali istopolni brakovi nisu priznati u njihovim matičnim zemljama - Rusiji i Bjelorusiji. Naprotiv: represivni zakoni otežavaju život queer osobama i guraju ih na marginu društva. Pored toga, Aleksov posao novinara je sve više postajao opasan jer slobodno izvještavanje više ne postoji u Rusiji.
"Zbog posla sam redovno dobijao prijetnje na mobilni. Da budem iskren, navikao sam na to jer se to dešavalo godinama", rekao je Aleks za DW. Ali od početka rata u Ukrajini prijetnje su postale sve češće i teže. Zbog toga su njih dvojica u jesen 2022. odlučili da napuste Rusiju i podnesu zahtjev za azil u Bugarskoj. Gotovo godinu dana kasnije dobili su odgovor na svoj zahtjev: Aleks može da ostane, Andrej ne može.
Opasnost od političkog progona kod kuće
U Moskvi, Aleks je radio kao novinar za kasparov.ru, portal koji je kritičan prema Putinu i koji je zabranjen u Rusiji od aneksije Krima 2014. Njegov vlasnik - bivši svjetski šampion u šahu i politički aktivista Gari Kasparov - nalazi se na listi "terorista i ekstremista" Ruske Federacije. „Bilo je jasno kao dan da bi moglo doći do ozbiljnih problema zbog političke prirode naše stranice", kaže Aleks.
Takođe postoji opasnost da Andrej bude proganjan zbog svojih političkih uvjerenja. Od 2006. godine učestvuje u svim protestima protiv bjeloruskog diktatora Aleksandra Lukašenka. On takođe otvoreno govori protiv ruske agresije na Ukrajinu. On kaže za DW da policija u njegovoj matičnoj zemlji i dalje traga za učesnicima protesta, četiri godine nakon posljednjih masovnih demonstracija u Bjelorusiji.
Protivnici režima često bivaju hapšeni ako pokušaju da napuste Bjelorusiju preko druge granice osim one sa Rusijom. Andrej i njegov suprug Aleks uvjereni su da hapšenje i zatvaranje mogu da budu još košmarniji za LGBTQ+ osobe nego za druge: „Možeš biti mučen, možeš biti silovan. Sve se to može desiti.”
„Agencija za izbjeglice nas ne vidi kao porodicu"
Ali bugarska država ne dijeli ove strahove i ne vidi ih kao razlog da zaštiti Andreja. Prema podacima Državne agencije za izbjeglice, Andrejeva priča je kontradiktorna i nelogična. Prema njihovoj presudi, on nije u opasnosti od političkog progona ili ozbiljne povrede. Bugarska agencija za izbjeglice ne uzima u obzir da Andrej nema sopstvenu istoriju progona, već je izložen istoj prijetnji kao i muž nekoga ko je politički proganjan. „On nije samostalni azilant – on traži zaštitu kao član Aleksove porodice“, kaže advokatkinja para, Denica Ljubenova.
Iako su dvojica muškaraca uspjela da dokažu da su vjenčani u Danskoj, oni su u svojim prijavama navedeni kao neoženjeni. Jer, istopolni brakovi nisu priznati u Bugarskoj.
Zajedno sa svojim advokatkinjom, njih dvojica sada žele da podnesu novi zahtjev za zaštitu u Bugarskoj. Fokus treba da bude na činjenici da su kao bračni par zajedno izloženi progonu i da im je zajedno potrebna zaštita. Žele da podnesu i tužbu pred Evropskim sudom za ljudska prava.
LGBTQ+ u Rusiji i Belorusiji
Andrej i Aleks nikada nisu krili da su par. Iz tog razloga su bili psihički i fizički maltretirani u javnosti u svojim matičnim zemljama. „Policija u Bjelorusiji ili Rusiji će vjerovatno ismijavati svakoga ko kaže da je napadnut zbog rodne orijentacije – jer nemamo zakone protiv diskriminacije. Nema slučajeva da su napadi zasnovani na seksualnoj orijentaciji prepoznati kao diskriminacija. „LGBTQ+ osobe se ne posmatraju kao društvena grupa", naglašava Aleks.
U aprilu ove godine Bjelorusija je donijela novi represivni zakon. Definiše prikazivanje istopolnih veza i transrodnih osoba kao pornografiju, za šta je zaprijećena kazna do četiri godine zatvora.
Aleks i Andrej kažu da se osjećaju bezbjedno u Bugarskoj. „Ovdje nema toliko represivnih zakona, nema političkih zatvorenika, nema rata i nema diktatora poput Lukašenka i Putina“, kaže Andrej.
Po ruskom modelu: novi zakon protiv LGBTQ+ u Bugarskoj
Ali, prošlog avgusta, Bugarska je takođe usvojila zakon koji je napravljen po uzoru na rusko zakonodavstvo i drastično ograničava prava LGBTQ+ osoba u zemlji. Zabranjuje „propagandu netradicionalnih seksualnih orijentacija" u bugarskim školama. Prijedlog zakona je predstavila proruska nacionalistička partija Preporod i usvojen je velikom većinom u bugarskom parlamentu. Mnogi pravnici u državi članici EU smatraju da je novi zakon protiv LGBTQ+ osoba neustavan.
Prema organizaciji "Deystvie", koja se zalaže za socijalnu i pravnu jednakost za ljude u LGBTQ+ zajednici u Bugarskoj, queer osobe su pravno u nepovoljnom položaju u zemlji. Istopolnim parovima nije dozvoljeno da sklapaju brakove, ne mogu zajedno da usvajaju djecu i ne mogu naslijediti imovinu svog partnera. Zakonska promjena pola nije moguća za trans osobe.
Andrej i Aleksa šokirani su kontroverznim novim zakonom. „Sada se osjećam manje bezbjedno jer vidim snažan uticaj Moskve ovdje u Bugarskoj“, objašnjava Aleks. Ipak, ne želi da odustane od nade u zajednički život sa suprugom Andrejem pod bugarskom zaštitom. „Bugarska je i dalje demokratska zemlja“, kaže on. I njegov partner Andrej želi da živi u Bugarskoj i da može slobodno da se razvija kao slikar.
Ovaj tekst je prvo objavljen na njemačkom jeziku.
Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu