BiH kao „zona za protjerivanje“ Europske unije

U Centar za detenciju se izvana ne može dobiti pogled unutra. No ono što je vidljivo su rešetke na kontejnerima, iako bi visoka ograda trebala zaštititi od radoznalih pogleda. Ovdje, u migrantskom centru Lipa, nastaje pritvorska jedinica za izgon.

U ovom kampu, koji se nalazi oko 25 kilometara južno od Bihaća, su se nasukali mnogi koji nisu uspjeli u pokušajima da prijeđu granicu sa susjednom Hrvatskom i time dospiju u EU. Novinarima u pravilu nije dopušten pristup kampu. Ni upravnik kampa nema ključ za taj novi trakt, ističe austrijska političarka Ewa Ernst-Dziedzic koja je uspjela posjetiti kamp: „Kažu da još nije otvoren. Ali ne znaju tko će njime upravljati i kad će se otvoriti. Ne znaju ni tko će biti zadužen i što će se zatim dogoditi." Čemu onda uopće uspostavljanje jednog takvog trakta usred ničega?

Nejasne odgovornosti

Pritvor za izgon je platilo EU Povjerenstvo, odnosno za njegovo uspostavljanje i upravljanje stavilo na raspolaganje pola milijuna eura. Gradnju je provela organizacija International Centre for Migration Policy Development (ICMPD) sa sjedištem u Beču. Na njezinom čelu je Michael Spindelegger, bivši austrijski vicekancelar i član konzervativne Austrijske narodne stranke (ÖVP) koja već godinama zastupa oštre stavove po pitanju bijega i migracija. ICMPD je prvo demantirao da sudjeluje u „gradnji zatvorskih ćelija i slično", ali je kasnije priznao da se radi o jednoj „pritvorskoj jedinici".

U odgovoru na upit ARD-a je ta organizacija napisala da se gradnja odvija u dogovoru s bh. Ministarstvom sigurnosti. Ali to ministarstvo uopće nije zaduženo za dodjelu građevinske dozvole. U Unsko-sanskoj županiji, gdje se nalazi kamp Lipa, također nitko navodno nije odobrio izgradnju tog pritvorskog trakta. 

Nejasna svrha

Također nije jasno kojoj svrsi služi. Šef Delegacije Europske unije za BiH Johann Sattler je tijekom jednog brzinskog posjeta kampu rekao da trakt služi zaštiti ljudi u Lipi od „onih koji prave nerede". Međutim, vodstvo kampa i Međunarodna organizacija za migracije izvještavaju da u Lipi gotovo nikad ne dolazi do sukoba ili nasilja.

Nevladine organizacije slute već duže da bi izvan EU-a mogli nastati pritvori za izgon kako bi se izbjeglice i migrante moglo prisilno vraćati prije nego što zatraže azil u Europskoj uniji. Na to upućuje i posjet mađarskog EU-povjerenika za proširenje Olivéra Várhelyija Bosni i Hercegovini proteklog studenog. Várhelyi je tada najavio pilotski projekt u Lipi i govorio o tome da da se „lažni tražitelji azila moraju toliko dugo zadržati dok ih se ne vrati u njihove zemlje podrijetla".

Pritvor za izgon u zamjenu za pristupne pregovore?

Petar Rosandić iz bečke humanitarne organizacije „SOS Balkanroute" prati debatu oko kampa Lipa od njegovog osnutka. On vjeruje da je s obzirom na kandidatski status BiH došlo do svojevrsnog dogovora koji, prema njegovim riječima, podrazumijeva da ta zemlja postane "zona izgona" za Europsku uniju. A zahvala za to bi mogla biti pomoć tijekom pristupnog procesa i perspektiva u brze pristupne pregovore, ističe Rosandić.

Delegacija Europske unije u BiH i ured Várhelyija su ARD-u na upit odgovorili: „Djelotvorna i humana politika vraćanja za osobe koje nemaju pravo na međunarodnu zaštitu je od ključnog značaja da bi se zajamčilo da svi oni koji imaju to pravo mogu svoje zahtjeve pravovremeno dati provjeriti." Pravo na individualnu provjeru zahtjeva za azil, međutim, prema međunarodnom pravu ima svaki čovjek.

Nije riješena pravna osnova

Ali to u ovom području, u kojem se nalazi kamp Lipa, nije samorazumljivo, jer je već dokumentirano da Hrvatska i bez individualne provjere tražitelja azila, te često uz primjenu nasilja, vraća te ljude u BiH. A potpuna provjera zahtjeva za azil teško da se može provesti u roku od 72 sata. Toliko dugo, prema navodima EU Povjerenstva, izbjegli i migranti smiju maksimalno ostati u novom deportacijskom traktu u Lipi. Pravna osnova za to vremensko razdoblje nije jasna, kao ni pravna osnova za sam trakt.

Prema navodima EU-Povjerenstva, Ured za strance u Sarajevu bi trebao preuzeti odgovornost za gradnju. Zamjenik Ureda Mirsad Buzar je u intervjuu za ARD kazao kako za gradnju još nema pravne osnove.

Sudeći prema tome, Europska unija, uz pomoć kooperacijskog partnera iz Austrije, bez jasne pravne osnove gradi pritvorski trakt za izgon u kampu Lipa, u kojemu borave izbjegli i migranti, a što je financirano sredstvima koja su ustvari namijenjena osposobljavanju Bosne i Hercegovine na njezinom putu prema EU-u. 

ARD, tagesschau / Silke Hahne / Srđan Govedarica

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu