Beč privlači izbjeglice

„Evo me, stojim pred Vama i ne mogu drugačije. Zbog ovoga ćete me birati ili nećete“, poručio je u izbornoj kampanji za prošle pokrajinske izbore u Beču u oktobru 2015. godine bečki gradonačelnik Michael Häupl. Politička borba za prevlast u glavnome austrijskom gradu odvijala se u jeku izbjegličke krize koja je zapljusnula Austriju, a socijaldemokratski gradonačelnik je citirajući velikoga Martina Luthera branio svoju politiku prihvata izbjeglica. Häuplu je ovakav otvoren stav prema izbjegličkome pitanju, ipak, donio pobjedu na izborima, a Beč od izbijanja izbjegličke krize u Austriji, koja je u posljednjoj godini primila više od 90.000 izbjeglica, važi za austrijsku pokrajinu s najotvorenijom politikom prema izbjeglicama i azilantima.

Bolja integracijska ponuda

No, zaoštravanjem političke i medijske slike o izbjeglicama glavni austrijski grad stoji pred novim izazovima. Iako država Austrija nema preciznih podataka o kretanju osoba kojima je priznat azilantski status, odnosno status izbjeglice, unutar zemlje, austrijski mediji iznose podatke da svaka druga osoba s pozitivnim statusom odlučuje da napusti ostale savezne države i preseli se u Beč. Razlog: bolja socijalna primanja. Ovakva praksa već je prouzrokovala varnice u odnosima između koalicijskih partnera SPÖ-a i ÖVP-a. Tako je ovoga mjeseca šef zastupničkoga kluba ÖVP-a u Nationalratu Reinhold Lopatka kritizirao Beč kao „raj za socijalna davanja“, dok je šef desničarskoga FPÖ-a Heinz Christian Strache po ko zna koji put zahtijevao da se zagarantirana socijalna pomoć (Mindestsicherung) od 837,76 eura ubuduće isplaćuje isključivo austrijskim državljanima. „U Beču socijalnu pomoć dobija 76.389 stranih državljana“, istaknuo je ovom prilikom Strache.

S druge strane, bečka pokrajinska ministrica za socijalnu politiku Sonja Wehsely protivi se uskraćivanju zagarantirane socijalne pomoći izbjeglicama: „Šanse za našu zemlju javljaju se onda kada izbjeglice i doseljenike brzo integriramo, naprimjer kroz kurseve njemačkoga jezika ili orijentacije odnosno kvalifikacije od prvoga dana“, istakla je Wehsely sredinom augusta u intervjuu za austrijski ORF te dodala da Beč ima osjetno bolju integracijsku ponudu od ostalih austrijskih saveznih pokrajina: „Kursevi njemačkoga – ne samo za osobe s priznatim statusom već i za azilante te provjere stručne kvalifikacije – ovakve ponude moraju postojati i u drugim pokrajinama“, istaknula je tom prilikom Sonja Wehsely.

Trend „očigledan“

U razgovoru za Deutsche Welle glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Austrije Karl-Heinz Grundböck istaknuo je da dodjelom pozitivnog azilantskog ili izbjegličkog statusa prestaje kontrola azilanata od strane Ministarstva unutrašnjih poslova. Stoga je za sada teško reći koliko se osoba s pozitivnim statusom u proteklim mjesecima doselilo u Beč. Ipak, trend doseljavanja u austrijsku prijestolnicu može se prema Grundböcku izvesti iz podataka o primanju azilantske skrbi (Grundversorgung): „Osobe u statusu tražioca azila od države dobijaju azilantsku skrb. Nakon što dobiju azil ili status izbjeglice, ove osobe imaju pravo koristiti azilantsku skrb još četiri naredna mjeseca“, ističe Grundböck. „Od 67.398 osoba koje koriste azilantsku skrb u cijeloj Austriji, otprilike jedna šestina ili 11.913 osoba nastanjena je u Beču“, kaže nam ovaj glasnogovornik te dodaje: „Istovremeno, od 6.228 osobe s pozitivnim azilantskim statusom koje i dalje koriste azilantsku skrb njih 3.098 – znači čak polovina – već imaju prebivalište u Beču“. Ovi podaci jasno ukazuju na činjenicu da se jedan značajan broj izbjeglica odmah po dobijanju pozitivnog statusa preseljava u glavni austrijski grad.

Privlačnost metropole

Da je Beč privlačan za izbjeglice, ne treba mnogo čuditi: brža mogućnost pronalaska zaposlenja te jači socijalni kontakti sa sunarodnjacima ili rodbinom najčešći su razlozi preseljenja u velike gradske centre. U Beču je također i put do ostvarivanja prava na zagarantiranu socijalnu pomoć prema istraživanjima austrijskih medija lakši: dok većina ostalih saveznih pokrajina iskorištava rok od četiri mjeseca i osobama s pozitivnim statusom i dalje isplaćuje samo azilantsku skrb, pravo na ostvarivanje zagarantirane socijalne pomoći se u Beču prema ovim podacima ostvaruje odmah po rješavanju statusa.

Pravo na zagarantiranu socijalnu pomoć za izbjeglice s pozitivnim statusom u Austriji uzburkava stoga već nekoliko posljednjih mjeseci iako narušene odnose koalicijskih partnera SPÖ-a i ÖVP-a. Posebno glasne zahtjeve za promjene visine socijalne pomoći za osobe ispod pet godina boravka u Austriji dolaze od ÖVP-a: prema planovima Narodnjaka socijalna pomoć za odrasle osobe ispod pet godina boravka smanjila bi se sa sadašnjih 837 na 560 eura. Ovakvo smanjenje, međutim, je zakonski problematično, a ekspertska grupa za radno pravo Vladi još uvijek nije dala zeleno svjetlo oko ovoga pitanja.

Populizma ne manjka

S druge strane, pitanje integracije te socijalnih primanja za izbjeglica u Austriji postalo je posljednjih sedmica poligon za testiranje populizma. Tako je ministar vanjskih poslova i integracije Sebastian Kurz prilikom nedavnog predstavljanja Vladinoga Izvještaja o integraciji predložio da se izbjeglice s pozitivnim statusom obavežu na prihvatanje poslova za jedan euro. „Za proteklih godinu dana broj nezaposlenih azilanata s pozitivnim statusom povećao se na 25.000, a svaki mjesec dolazi oko 1.000 novih nezaposlenih“, kazao je ovom prilikom Kurz te dodao: „Ko po cijeli dan sjedi u parku ili kod kuće, ima dovoljno slobodnoga vremena može se navući na loše misli“. Ove Kurzove izjave razljutile su socijaldemokratskog koalicijskog partnera: Tako je bečki gradonačelnik Michael Häupl poslove za jedan euro nazvao „besmislicom“, dok predsjednik Saveza sindikata Austrije Erich Foglar ovakvu vrstu zapošljavanja vidi kao uvođenje dampinga plaća i dampinga na socijalna davanja na mala vrata.

Ministar vanjskih poslova i integracije Sebastian Kurz uputio je, ipak, ove sedmice svoje prijedloge pooštravanja seta zakona o strancima koalicijskome partneru SPÖ. Kurzov prijedlog sadržava pored već spomenute obaveze na preuzimanje poslova za jedan euro i zakonsku obavezu pohađanja kurseva njemačkoga jezika te reduciranje zagarantirane socijalne pomoći za strane državljane koji borave u Austriji kraće od pet godina na iznos od 560 eura.