Bezbjednost njemačkih aerodroma: „Neshvatljivo naivno“

U nedelju je 35-godišnji muškarac popustio pod nagovorima policije i predao se pošto je osamnaest sati držao svoju četvorogodišnju ćerku u automobilu na aerodromu u Hamburgu.

Prethodno je provalio na stajanku i stao pored aviona, bio je naoružan. Cijeli aerodrom bio je blokiran.

Ta drama podstakla je debate o bezbjednosti na nemačkim aerodromima.

Za razliku od drugih mjesta, na kojima postoje stubovi koji mogu da se spuste ili podignu iz kolovoza i spriječe automobilima pristup, u Hamburgu su otmičaru očigledno samo crveno-bijele rampe bile prepreka na putu u strogo obezbijeđeno područje.

A to nije prvi put da neovlašćena lica prodiru na područje aerodroma. Ljetos su aktivisti „Posljednje generacije“ isijekli metalnu ogradu i zalijepili se za pistu.

Aerodrom ne priznaje propuste

Uprava aerodroma ne vidi eventualne propuste: „Obezbjeđivanje područja aerodroma je u skladu sa zakonskim odredbama, pa čak ide i dalje od toga“, rekla je jedna portparolka agenciji dpa.

Ona je dodala da na tako velikom aerodromu, koji ima površinu od otprilike 800 fudbalskih igrališta, ne može da se isključi „da neki teški kriminalac grubom silom pribavi pristup obezbijeđenom području“.

Ova portparolka je dodala da postoji sistem uzbunjivanja za takve situacije, „koji se besprijekorno uključio“.

Kako je dodala, nakon protesta klimatskih aktivista povećan je broj patrola pored ograde aerodroma, a testiraju se i nove kamere i senzori.

Ona nije htjela ništa da kaže o rampama kroz koje je bilo lako provaliti. „Molim vas za razumijevanje, ne dajemo podrobnije podatke o našem bezb9jednosnom konceptu.“

Zastarjeli propisi

Andreas Roskopf, predsjedavajući Sindikata policije, za Prvi program njemačke televizije pita se da li je bezbjednosni koncept na hamburškom aerodromu još uvijek primjeren vremenu.

„Hitno moramo stvoriti bezbjednosni koncept koji odgovara današnjem stanju stvari“, kaže Roskopf. Dodaje da ne smije ni da pomisli šta se moglo desiti da se radilo o terorizmu.

Roskopf podvlači da standardi bezbjednosti na aerodromima danas nalažu nadzorne kamere i detektore pokreta u osjetljivim područjima: „A na prilaznim putevima moramo da radimo sa barijerama i preprekama koje barem običan automobil ne može da probije.“

On kaže da se u toj oblasti u Njemačkoj povećava opasnost, ali naglašava da aerodromi rade po važećim bezbjednosnim propisima:

„Zakonodavac mora da donese vrlo jasne propise u ovoj oblasti, kako bi aerodromi bili prinuđeni da uvedu te mjere zaštite, i kako bi izloženost opasnosti koju trenutno imamo bila što manja.“

„Maćehinski odnos“

Profesor na Akademiji policije Rafael Ber kao i zamjenik predsjednika Njemačkog sindikata policije Hajko Tagac, zahtijevaju bolju zaštitu aerodroma.

„Teško je razumljivo da se čak i božićni vašari obezbjeđuju betonskim barikadama, a da prema našim aerodromima u strogo čuvanim zonama vlada maćehinski odnos aerodromskih kompanija", rekao je Tagac novinskoj agenciji dpa.

Profesor Ber je za NDR izjavio da koncept bezbjednosti svakako mora da se preispita. „Ne mogu da razumijem da se aerodromska kompanija sada krije iza zakonskih odredbi koje ne predviđaju oštrije mjere.“

On kaže da je jedna stvar ispunjavanje zakonskih obaveza. „Ali ako pogledamo svijet oko nas, vidimo da počinioce nije briga kojih se propisa neko pridržava, a kojih ne. Jednostavno, taj osjetljivi saobraćajni tok mora biti bolje zaštićen. Zato sve to neizostavno mora da se preispita."

„Ni drugi aerodromi nisu bezbjedni"

Stručnjak za vazdušni saobraćaj Hajnrih Grosbongart ranije je radio za Lufhanzu, Boing i za sindikat pilota Kokpit. Njegova procijena je alarmantna:

„Hamburški aerodrom nije bezbjedan – ali to takođe nisu ni drugi njemački aerodromi“, rekao je on za Špigel.

Prema njemu to je skandalozno jer su aerodromi „decenijama poznati kao omiljeni ciljevi terorista. Na polijetanje čekaju avioni sa desetinama hiljada litara kerozina i stotinama putnika“.

Zbog svega toga Grosbongart naziva aerodromsku upravu i institucije „neshvatljivo naivnim".

dd (ard, dw)

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu