Pravna država je krhka kategorija
24. mart 2018
Represije su u porastu, političke slobode se ograničavaju, demokratski izabrane vođe odjednom vladaju čvrstom rukom: demokratski standardi, ljudska prava i vladavina pravne države ugroženi su u sve više svjetskih zemalja, navodi se objavljenom „Transformacijskom indeksu” Fondacije Bertelsmann. Oko 4,2 milijarde svjetske populacije je 2017. živjelo u demokratijama (2003.: 4,0 milijarde) i 3,3 milijarde u autokratijama (2003.: 2,3 milijarde). (vidi grafiku).
Mnoga zbivanja zabrinula su autore ovog izvještaja. Nisu ih samo zabrinula očita kršenja zakona, već i to što su čak i šefovi država u nekim demokratijama pokušali „vladati čvrstom rukom". Izvještaj prikazuje "svijet rastuće političke nestabilnosti".
Samo dvije zemlje - Šri Lanka i Burkina Faso - napravile su veći napredak ka demokratiji, navodi se u izvještaju. U „Bertelsmannovom transformacijskom indeksu" (BTI) prati se politički i ekonomski razvoj 129 zemalja, kako razvijenih, tako i onih u razvoju. Stručnjaci su opisali pozadinu zbivanja u dvjema zemljama pobjednicama i dvjema gubitnicama.
Pobjednica Burkina Faso: Odustajanje od proizvoljnih hapšenja
Oprezno optimističan je Bertelsmann u pogledu demokratskog napretka Burkine Faso: Nakon izvršenog puča protiv dugogodišnjeg predsjednika Blaisea Compaoréa 2014., stanovnici ove zemlje su krajem 2015. na demokratskim izborima izabrali svog novog predsjednika, bivšeg premijera Rocha Marca Christiana Kaboréa. Njegov protivnik odmah je priznao poraz. Civilno društvo u ovoj zemlji je snažno; bilo je i 2014. godine, kada su mobilizirane mase, čiji su protesti doveli okončanja 27-godišnje vladavine Compaoréovog režima.
Od trenutka pada Compaoréovog režima nisu se više događala proizvoljna hapšenja i sistemska mučenja. Pravosuđe je pak ostalo slabo. Tekući sudski proces navodnim pokretačima pokušaja vojnog puča iz 2015. godine pristalice prethodnog režima smatraju politički motiviranim. Problem u Burkini Faso je prije svega prijetnja džihadističkih grupa iz oblasti Sahel: Ova zemlja je kontinuirano žrtva terorističkih napada, kao što je bio slučaj 2. marta ove godine. Bivši predsjednik Blaise Compaoré, koji nesmetano živi u susjednoj Obali Slonovače, izgleda i dalje vuče neke političke konce u zemlji, čime izaziva destabilizaciju. Njega optužuju za kontakte sa džihadskim miljeom.
Pobjednica Šri Lanka: Okretanje od vladavine jedne osobe
Povoljan demokratski razvoj Šri Lanke, kako se ističe u Bertelsmannovoj studiji, započeo je 2015. porazom predsjednika Mahinde Rajapaksa, čija vladavina je od 2005. sve više prerastala u autokratiju. On je krajem 2014. želio osigurati i svoj treći mandat na prijevremenim izborima. 2010. je Rajapaksa ustavnim amandmanom uspio ukinuti gornju granicu vladavine od dva mandata. Godinu dana ranije, vojska je masovnom ofanzivom konačno porazila militantne Tamile ("Oslobodilačke tigrove tamilskog Elama"), što je Rajapaksu donijelo veliku popularnost među većinskim sinhalanskim stanovništvom, na koje se on i dalje oslanja u nadi da će ostvariti svoj povratak na političku scenu.
Međutim, njegov plan se nije ostvario. Njegov saveznik i ministar iz njegovog kabineta u Stranci za slobodu Šri Lanke (SLFP) Maithripala Sirisena pobijedio je na izborima u januaru 2015. godine i to uz podršku onih koji su prešli u njegov tabor. Jedan od njegovih prvih poteza po dolasku na vlast bila je uredba o ograničavanju sopstvenog autoriteta. Zahvaljujući velikoj parlamentarnoj većini njegove koalicije, vladavina predsjednika bila je ograničena na dva petogodišnja mandata. Na taj način se stalo u kraj vladavini jedne osobe ili pak porodice.
Gubitnik Brazil: Porok korupcije
Raširena korupcija untar Petrobrasa, kompanije u državnom vlasništvu, koju je objelodanila Istražna komisija Lava Jato, kao i pad izvoznih prihoda, teško su pogodili brazilsku ekonomiju. Ekonomska kriza je prerasla u političku, jer su brojni pripadnici vladajuće "Laburističke partije" (PT) i "Partije demokratskog pokreta" (PMDB) upleteni u aferu korupcije u Petrobrasu. To je rezultiralo još većim gubitkom kredibiliteta i reputacije političke elite, koja je i bez toga bila na lošem glasu.
Paralelno s tim je došlo do rasta popularnosti ultrakonzervativaca – posebno evangelista - u parlamentu - okolnosti koja bi mogla dovesti do preokreta u odnosu na prava žena i homoseksualaca, te postignuti društveni napredak tokom posljednjih godina vratiti unazad. Brazil još uvijek nije riješio problem s nasiljem. Ta okolnost nedavno je podstakla predsjednika Michela Temera na angažman vojske u Rio de Janeiru. Tim potezom je on pobrao simpatije stanovnika, jer sve više Brazilaca podržava radikalna rješenja, kakva utjelovljuje pobornik vojne diktature Jair Bolsonaro, kritičar vladavine ljudskih prava. Bolsonaro je inače jedan od favorita na brazilskim predsjedničkim i parlamentarnim izborima. Njihov ishod je, šest mjeseci prije održavanja izbora, posve neizvjestan.
Poljska: Pad demokratskih standarda
Autori studije sa zabrinutošću gledaju na Poljsku. Vladajuća stranka PiS ima demokratski legitiman mandat. Također, ova stranka je brzo provela svoja obećanja, posebno na socijalnom planu, data tokom izborne kampanje. Međutim, ona je to uradila i sa nekim svojim manje glasno najavljenim željama: diseminacijom Ustavnog suda, kontrolom javnih medija i reformom administracije. Ove reforme su prije svega negativno uticale na demokratske standarde i dovele do još veće podjele poljskog društva.
Također su ograničeni mehanizmi koji građanima garantuju neograniočeno učešće u političkom životu. Primjerice, autori studije se pozivaju na novi Zakon o javnim okupljanjima, koji crkvi i državi daje prioritet u odnosu na druge institucije. Pored toga, autori su se požalili i na politizaciju javnih medija.
Oni su izrazili i velike rezerve glede vladavine prava u toj zemlji. Razvoj događaja na tom planu je doveo i do sukoba Poljske sa Evropskom komisijom. Također, ugroženi su i principi podjele državne vlasti i nezavisnost sudstva.