Balkanski vakum i hladni mir

Brojni njemački listovi propratili su posjetu kancelara Olafa Scholza zemljama Balkana.

„U prošlosti su odnosi između zemalja koje je kancelar posjetio bili, doslovno, ubitačno komplicirani", piše Welt am Sonntag. Scholz je zato posebno poklonio pažnju Kosovu, želeći ovoj zemlji veličine Hessena i sa dva miliona stanovnika „uliti novu nadu i vjeru" u pristup EU. „Kosovo ima realnu šansu samo ako se svi trude da za to stvore uvjete, ali svi se ne trude - naprotiv. Objema zemljama, i Srbiji i Kosovu, zajedničko je što žele pristupiti EU. Ali, tu prestaju sve sličnosti", prepričava Scholzove riječi Welt am Sonntag, ukazujući da Srbija nikada nije priznala suverenitet Kosova i da „između ove dvije zemlje vlada hladni mir".

No, Scholzova izjava da je „nezamislivo da dvije zemlje, koje se uzajamno ne priznaju, mogu postati članice EU", nije u Beogradu izazvala smirivanje, već ljutnju i zaprepaštenje, konstatuje Welt am Sonntag. Vučiću je to bio "prvi put da od EU čuje da je potrebno međusobno priznanje", a Scholzu "nešto što je očito".

„No, očito je rijetka pojava na Balkanu", rezonuje njemački list, napominjući da Kosovo ne priznaju ni Grčka, Rumunija, Slovačka, Španija i Kipar.

„Put Kosova u EU, kojem je priznat samo status ‚potencijalnog‘ kandidata blokira se prvenstveno unutar EU, a o otvorenim pitanjima treba se raspravljati na samitu EU krajem juna. Kvantne skokove teško je očekivati, a kancelar se nada većem uspjehu po pitanju Sjeverne Makedonije", zaključuje Welt am Sonntag.

Sada kreće priča i sa Kosovom i EU

Frankfurter Allgemeine Zeitung osvrće se na najavu kosovskog premijera Albina Kurtija da će još tokom 2022. podnijeti molbu za učlanjenje njegove zemlje u EU.

„To što se Kurti odlučio na ovaj korak koji jedva da ima šansu da uspije, povezan je sa posebnim okolnostima posljednjih nekoliko mjeseci ali i željom da prisili EU da se pozicionira. Računica je ova: ako neko u Briselu i glavnim gradovima članica EU radije daje prednost ratom razorenoj Ukrajini ili državi Kavkaza nego Kosovu s prozapadno orjentisanim stanovništvom, onda neka to otvoreno kaže"

U članku FAZ-a ukazuje se i kako Kosovo „nije jedina „bauštela" u regionu, te da je da je Scholzovo putovanje po Balkanu, koje sadržajno nije donijelo ničeg novog, bilo puno „bauštela".

Novinar FAZ-a to ilustrira Scholzovom posljednjom stanicom  - posjetom Sofiji, gdje je njemačkom kancelaru bugarski premijer Kyrill Petkow "jasno stavio do znanja će Bugarska pod njegovim vođstvom nastaviti da ucjenjuje Sjevernu Makedoniju". Bugarska traži od Skoplja, navodi dalje FAZ,  da „promijeni Ustav i prizna postojanje bugarske manjine, koja nije izložena nikakvom progonu kako bi povukla veto na pristupne pregovore Sjeverne Makedonije".

Istovremeno Bugarska ne namjerava napraviti recipročan korak i u suprotnosti sa presudama Evropskog suda za ljudska prava, ne želi priznati postojanje makedonske manjine u Bugarskoj.

Mora doći do pomaka

„Puno je premijera u regionu koji smatraju da mora doći do pomaka u procesu približavanja Evropkoj uniji, kako bi se ojačale prozapadne snage na Zapadnom Balkanu i djelovalo protiv ruskog, odnosno kineskog uticaja. S tim u vezi se postavlja pitanje treba li na putu ka trenutno bezizglednom članstvu poduzeti realistične međukorake. Korake, koji su dovoljno atraktivni da ponovno zapale reformske ambicije u regiji, a u isto vrijeme ne razljute političke centre u prijestonicama u EU, koji ne žele proširenje", kaže se u članku koji je objavio Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Berliner Zeitung u članku „Razočarani prijatelji" ukazuje kako je konkretna EU-perspektiva za zemlje Zapadnog Balkana „važna i za samu EU, jer se u regiji sukobljavaju brojni interesi".

„Tu je Srbija sa svojim kursom maženja sa Rusijom i obratno - ambicijama Moskve. Kina, a ne samo Turska, također pokušavaju povećati svoj uticaj. Ukrajini se možda neće uskratiti status kandidata, ali to ne bi trebalo dovesti do zanemarivanja drugih koji već dugo pokušavaju ući u EU. Jer, razočarani prijatelji ponekad mogu postati vrlo neugodni protivnici", smatra Berliner Zeitung.

Neka vrsta međukoraka u pravcu EU

Frankfurter Allgemeine Zeitung u komentaru pod nazivom „Balkanski vakum" zaokružuje Scholzovu posjetu: „Kancelar je u pravu kada poziva da se balkanskim državama pruži ‚realna šansa‘ za učlanjenje. Pristupanje Evropskoj uniji ne bi trebalo ovisiti o unutarnjo-političkom raspoloženju u EU. Međutim, to jeste i ostaje zahtjevan proces, ne samo zato što se, kako kaže Scholz, moraju usvojiti sankcije Rusiji. Ulazak u EU zapravo treba promijeniti državu iz temelja, uključujući i njeno društvo. Ali to nije funkcioniralo ni kod nekih današnjih članica. Stoga je Macronova ideja ´međukoraka´ vrijedna razmatranja. Neka vrsta ´političke zajednice´ sa zemljama na Balkanu bila bi bolja od predstojećih godina čekanja i stagnacije", zaključuje Frankfurter Allgemine Zeitung.

Priredila: Jasmina Rose

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu