Balkanci se najmanje plaše virusa

Prema istraživanju, 62 odsto ljudi u svijetu se plaši da bude zaraženo, ali istovremeno čak 56 odsto ljudi misli da prijetnja nije tako opasna kako se tvrdi. Te rezultate je dobila agencija Galup na osnovu anketiranja 20.000 ljudi u 26 zemalja.

Predsjednik Galupa Kančo Stojčev misli da rezultati nisu protivrječni, kako na prvi pogled deluje. „Virus je realan i normalno je da se ljudi plaše“, kaže on za DW. Sa druge strane, virusi postoje oduvijek, svi su ih nekad preležali pa im reakcije nadležnih mogu djelovati pretjerano, kaže Stojčev.

Taj sociolog kaže da je strah važan za samo preživljavanje. „Posebno posljednjih decenija zbog napretka, modernosti i slično imamo osjećaj da život postaje izvjesniji, da možemo da predvidimo i planiramo sve.“

Zato se, prema njegovim riječima, politika trenutno bori i sa emocijama ljudi koji se suočavaju sa neizvjesnošću. „Trenutno niko ne može da kaže šta će se desiti za dva, tri ili pet mjeseci."

Balkanci su navikli

Međutim, procenat od 56 odsto ljudi koji misle da se pretjerano drami ne treba uzeti zdravo za gotovo – jer vrijednosti su veoma različite u različitim zemljama. Tako je u zemljama poput Italije, gdje već nedjeljama umiru ljudi u velikom broju, strah od virusa veći.

Sa druge strane, na Balkanu još nema tolikog straha, barem u tri zemlje gdje je anketa vršena. Prema anketi, u BiH i Sjevernoj Makedoniji čak 73 odsto ljudi misli da se virus predstavlja opasnijim nego što jeste, u Bugarskoj to misli 72 odsto ljudi. „Balkan je vijekovima važno čvorište. Na takvim mjestima je intenzitet istorije znatno viši, što znači da je ovdje bilo više kriza koje je trebalo prevladati."

Stojčev koji dolazi iz Bugarske podsjeća na dešavanja od prie tridesetak godina u Rumuniji, Bugarskoj ili Jugoslaviji. „Na neki način su ljudi više naviknuti na ove situacije."

Nasuprot tome, u Zapadnoj Evropi čak 70 odsto ljudi smatra da je virus itekako velika prijetnja.

Amerikanci ne daju slobode

Prema istraživanju, 76 odsto ljudi je spremno na ograničavanje ličnih sloboda u cilju borbe protiv virusa. U vrhu su Austrija (95 odsto), Sjeverna Makedonija (94) i Holandija (91). Na dnu ljestvice su Sjedinjene Države gdje je 45 odsto građana spremno da se odrekne sloboda.

Stojčev ističe još jedan nalaz – dvije trećine ljudi ima povjerenje u svoje vlade, što je značajan porast. Istraživači su ranije primijetili globalni pad povjerenja u politiku te je do sada vlastima vjerovalo između jedne i dvije petine stanovnika. Nadležni političari, kaže naš sagovornik, dobro prolaze u situaciji kada se traži zajedništvo, ali i nacionalna politika i izolacija od globalnog svijeta.

„Ovakve situacije ujedinjuju ljude. Načelno u životu postoje dvije strategije, kada imamo ozbiljan problem. Jedna je da se stvari probaju na svoju ruku, a druga da se ujedini sa drugim ljudima. Na poslijetku, uvijek je lakše u zajednici“, dodaje Stojčev.