Bakrenim kvakama protiv bakterija

U bolnicama osobito kvake na vratima pružaju dobru površinu za razmnožavanje bakterija. Dnevno se dotaknu tisuće puta i tu ne pomaže niti najtemeljitije svakodnevno čišćenje. Razni uzročnici bolesti se munjevito razmnožavaju.

U Hamburgu je Klinika Asklepios u hamburškoj četvrti Harburg pokrenula jedan projekt i obične kvake na vratima zamijenila bakrenima. Veliko testiranje donijelo je iznenađujuće rezultate, objašnjava Susanne Huggett. "Mogli smo zaključiti da je na bakrenim kvakama bilo manje uzročnika bolesti nego na običnim", kaže Huggett, ravnateljica medicinskog laboratorija MEDILYS u klinici Asklepios. U usporedbi s plastičnim kvakama ili kvakama od nehrđajućeg čelika, bakrene kvake su smanjile broj uzročnika za 50 posto. Samo se u Njemačkoj godišnje oko 400.000 do 600.000 pacijenata zarazi ovim opasnim uzročnicima bolesti. Oni mogu inficirati rane ili čak dovesti do upale pluća. Gotovo 15.000 pacijenata godišnje umire od bolesti kojima su se zarazili u bolnici.

Odlično položen ispit

Već su 2008. i 2009. bile uspješno testirane bakrene kvake u klinikama Asklepios. U terenskom ispitivanju je sudjelovao i Njemački institut za bakar. Ovaj institut međusobno povezuje istraživanje i praktičnu primjenu te podupire razvoje kao što je uvođenje bakrenih kvaka koje se sastoje od 70 posto bakra. Opasnost da se bakterije, gljivice ili virusi na njima razmnože je, kako je dokazano, izrazito mala, budući da bakar sadrži antimikrobna svojstva. To nije važno samo za opće kliničko područje nego i za pojedinačna, osjetljiva područjima kao što su odjeli intenzivne njege.

Hamburške klinike zauzimaju vodeću ulogu kada je riječ o suzbijanju opasnih uzročnika bolesti i vrlo otpornih bakterija (MRSA - Methicillin-resistente Staphylococcus aureus). Klinika je nedavno ugradila 600 novih bakrenih kvaka u novogradnji. To je najveći projekt tog tipa u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama.

Bakar mijenja boju

Susanne Huggett kaže da je bilo razloga i za kritiku. "Te su kvake promijenile boju, jer su se redovito barem jednom dnevno čistile dezinfekcijskim sredstvom. Kada na bakrenom krovu imate promjenu boje onda je to lijepo, kada bakar dobije zelenkastu patinu. Ali kod kvaka? Čovjek pomisli da je kvaka prljava." Iz klinike su upozorili proizvođača na ovaj problem. Kvake su morale biti preuređene, kako bi zadovoljile potrebe osoblja i pacijenata, ne samo zbog higijenskih uvjeta nego i zbog izgleda. Sada postoje kvake od novih slitina bakra i nova testiranja. "Istraživanja koja smo započeli ljetos nastavit ćemo u bolničkoj svakodnevnici", napominje Huggett.

Bakar kao čudotvorno sredstvo?

Egipćani su već 2.000 godina prije Krista znali za djelotvornost bakra. Strugotinama bakra su dezinficirali pitku vodu te su se tijekom teških oboljenja oslanjali na njegovu učinkovitost. Grci su bakrom liječili infekcije, Rimljani rane, čireve i kožne bolesti. I Astecima je bakar bio važan u medicini, pogotovo kod infekcija usne šupljine i ždrijela. Perzijanci su bakrom liječili gnojne čireve ili infekcije očiju. Kod ostalih naroda se koristio kod glavobolja, grčeva ili opeklina.

Švicarski liječnik Paracelsus, koji je rođen krajem 15. stoljeća, liječio je bakrom glistavost. Bakar se koristio čak i kod liječenja astme i epilepsija, kao i kod tuberkuloze i kolere. No, danas služi i kao higijenska mjera u klinikama. "Možete poći od toga da se vanjska membrana bakterije mijenja kroz ionske pomake i time započinje prijevremeno odumiranje", objašnjava Susanne Huggett djelovanje bakra.

Dodatak, ali ne i zamjena

Bakrene kvake skuplje su za otprilike 50 posto od visokokvalitetnih kvaka od nehrđajućeg čelika. Dezinfekcijsko djelovanje bakra je očito. Međutim, bakrene kvake nisu zamjena za uobičajene higijenske postupke, upozorava Susanne Huggett. "Kvake su još jedan korak dalje, kako bi se potaknula higijenska osviještenost." Osoblje se mora naravno i dalje pridržavati uobičajenih higijenskih mjera. To vrijedi za sve koji se zadržavaju u klinici.

"U međuvremenu postoje upute za pacijente i posjetitelje da si dezinficiraju ruke u određenim situacijama. U tu svrhu smo sastavili posebne informacije." U svakom slučaju je primjena bakra vrijedan dodatak u poboljšanju higijene. Ne moraju samo kvake na vratima pridonositi boljim higijenskim standardima. "Postoje i drugi predmeti koji se često dodiruju rukama. To su primjerice električni otvarači vrata. Onda postoje dodirne točke u dizalima ili na automatima. U bolničkim sobama pacijenata postoje mnoga područja dodira, na primjer ručke za pomicanje kreveta", kaže Susanne Huggett. Kvake na vratima, ručke ili prekidači od bakra – dakle, bakar može pomoći spriječiti infekcije uzrokovane bakterijama iz bolnica tamo gdje postoji povišena opasnost od zaraze.