Bajdenove muke i Trampova dilema
8. novembar 2022Predsjednik Džozef Bajden ovih dana pokušava da prenese poruku američkim građanima. Ovi izbori nisu referendum o njegovom predsjedništvu, već, kako kaže, izbor između dvije potpuno različite ideje o Americi.
Bajden bi to zapravo tako najviše volio. Međutim, međuizbori su uvijek obračun sa predsjednikom, čak i ako on nije na glasačkom listiću. Bajdenove demokrate i dalje vladaju u Senatu i Predstavničkom domu, ali mnogi birači žele da Bajdenu održe lekciju. Inflacija, na primjer, posebno teško pogađa porodice. A u velikim gradovima, koji su u principu uporišta demokrata, nasilni zločini su ogromna tema.
Nezadovoljstvo je veliko i unutar same Demokratske stranke. „Demokrate su frustrirane jer ne vide rezultate napretka kojem su se nadali i koji im je obećan“, rekao je Kapri Kafaro, vanredni profesor na Američkom univerzitetu u Vašingtonu.
Pristalice nikada nisu marile za Bajdena
Neće biti gore, ali to je sve. Pored toga, Bajdenove pristalice nikada nisu bile baš zainteresovane za Bajdena, kaže Kafaro. Više se radilo o zaustavljanju Trampa i vraćanju nekoj vrsti “političke normalnosti”.
- pročitajte još: Izbori za Kongres - Odlučujući trenutak za američku demokraciju
Ali, Tramp nikada nije potpuno nestao sa političke scene a mnogi Bajdenovi planovi su propali zbog njegovih sopstvenih partijskih prijatelja. Obuzdavanje nasilja vatrenim oružjem, jačanje građanskih prava, zaštita manjina: Nije mnogo ostalo od Bajdenovih velikih obećanja, takođe zato što su ga republikanci blokirali gdje god su mogli. Tome takođe treba dodati i haotično povlačenje iz Avganistana, rat u Ukrajini i inflaciju. Manje od 40 odsto biračkog tijela je zadovoljno Bajdenom. Ishod međuizbora takođe će odlučiti da li će moći ponovo da se kandiduje 2024. godine.
Priča o prevari birača ide dalje
Donald Tramp otvoreno govori o tome šta namjerava da uradi. Kako bi Sjedinjene Države učinio „uspješnim, bezbjednim i slavnim“, on će „vrlo, vrlo, vrlo vjerovatno to učiniti ponovo“, najavio je to nedavno u Ajovi. A to bi trebalo da znači: kandidovati se ponovo i ponovo pobijediti. Tako je to izrazio na svim svojim nedavnim nastupima u kampanji.
Tramp je najavio važnu izjavu za narednu nedelju: 15. novembra će dati „veoma veliku najavu“ na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi, rekao je Tramp na mitingu u saveznoj državi Ohajo u ponedjeljak uveče. No, i prije Trampovog pojavljivanja u Ohaju, spekulisalo se da bi on mogao da iskoristi ovu priliku da objavi svoju kandidaturu za predsjednika za dvije godine.
Činjenica da je on pobijedio na izborima 2020. godine, a ne Bajden, i da je prevara birača i dalje rasprostranjena, Tramp nastavlja da mobiliše svoje pristalice. Čarls Frenklin, istraživač javnog mnjenja na Univerzitetu Market, primjećuje na primjer da u Viskonsinu republikanci koji su najskeptičniji po pitanju izbora kažu da su ovog puta najviše uzbuđeni što će glasati.
Trampov uticaj veći nego ikad
Trampov uticaj na republikance je trenunto veći nego ikad. Od 10 poslanika koji su se suprotstavili Trampu poslije juriša na Kapitol, samo dva su preživjela predizbore.
U mnogim državama kandidati se kandiduju uz njegovu podršku, šireći njegovu laž o namještenim izborima i ostavljajući otvorenim da li će priznati rezultate ovih izbora.
Stranke traže nove kandidate za 2024. godinu
Ali čak i ako republikanci osvoje važna mjesta i funkcije na međuizborima, to ne znači da će se Tramp ponovo kandidovati kao predsjednički kandidat za dvije godine. Trampova popularnost je 36 do 38 odsto, dok je 55 do 58 odsto onih koji su protiv njega, kaže Frenklin. To nije dovoljno za pobjedu na sljedećim izborima.
Zato republikanci traže kandidata sličnog Trampu ali bez njegovog balasta. Ron DeSantis bi mogao biti jedan od mogućih kandidata. Guverner Floride je dobrih 30 godina mlađi od Trampa, ali zvuči i ponaša se slično. A u Arizoni se uzdiže zvijezda Keri Lejk, bivša televizijska novinarka koja pretenduje da tamo bude guvernerka. To će biti veliko pitanje za republikance: da li im je Tramp uopšte potreban kada je „trampizam“ već uveliko pustio korijenje u njihovoj stranci i ima svježije lice zahvaljujući političarima kao što su DeSantis i Lejk?
Slična je situacija i sa demokratama, kaže docent političkih nauka Kapri Kafaro: „Da su demokrate imale očiglednu alternativu Džozefu Bajdenu, već bi ga odbacile. Demokrate sanjaju o nekom novom Obami. Bivši predsjednik sada mobiliše pristalice kao niko drugi. Ali za sada mu nema ravnog.
Dakle, Tramp i Bajden imaju jednu zajedničku stvar: njihov uticaj na međuizbore je veliki. Ali da li će se ponovo kandidovati za dvije godine, još je na dugom štapu.
Katrin Brand, ARD Studio Vašington
Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.