1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Azilante iz BiH očekuje ubrzani postupak

Azer Slanjankić7. juni 2014

Njemački mediji pišu o namjeri vlade u Berlinu da se zakonski ubrza postupak donošenja odluka o zahtjevima za azil koje ulažu državljani BiH, Srbije i Makedonije. Većinu zahtjeva ulažu Romi.

https://p.dw.com/p/1CEDq
Foto: picture-alliance/dpa

Njemačke vlasti razmatraju zakon prema kojem bi BiH, Srbija i Makedonija bile svrstane u "sigurne zemlje". To bi omogućilo ubrzani potupak donošenja odluka o zahtjevima za azil koje ulažu državljani tih zemalja. List Neue Osnabrücker Zeitung pozdravlja te namjere.

"Prijeti li ova reforma da ugrozi njemačku politiku prema izbjeglicama? Ne. Planovi ministra unutrašnjih poslova Thomasa de Maiziera samo su odraz realnosti. To potvrđuje i pogled na statistiku. Četvrtina izbjeglica u Njemačkoj potiče iz spomenute tri balkanske države, ali je samo jednom od njih stotinu i odobren zahtjev za dobijanje azila. Stoge je ispravno da se Srbija, BiH i Makedonija stave na listu "sigurnih država". To ne znači da je za ljude iz tog regiona isključena mogućnost dobijanja azila. Oni i dalje imaju šanse za pošten, mada skraćen postupak donošenja odluke", smatra Neue Osnabrücker Zeitung.

Azilantski domovi u Njemačkoj su puni
Azilantski domovi u Njemačkoj su puniFoto: picture-alliance/dpa

Za Frankfurter Allgemeine Zeitung stvar je jasna:

"Što jednostavnije i brže bude okončan azilantski postupak za Srbe ili Albance, to se brže može pružiti pomoć izbjeglcama iz Sirije ili Afganistana čiji su životi odista ugroženi."

Dobitnik Srebrnog Medvjeda Nazif Mujić i njegova porodica također su bili azilanti u Berlinu
Dobitnik Srebrnog Medvjeda Nazif Mujić i njegova porodica također su bili azilanti u BerlinuFoto: DW/I. Husic

Za razliku od ova dva lista, oštru kritiku planova vlade iznosi Neue Presse iz Hannovera:

"Nema sumnje: ne mogu se porediti prilike u Srbiji i Siriji. Međutim, realnost je da se Sinti i Romi Balkana diskriminiraju, da se u pojedinim područjima guraju u naselja koja podsjećaju na slamove u Bangladešu, što nema ništa zajedničkog sa evropskim idejama. Da li to narušava ljudsko dostojanstvo? Teško je reći da to nije tako. Da li ovi ljudi bježe od siromaštva? Sigurno. Da li su politički proganjani? Moguće, ali to se pitanje u ubrzanom postupku postavlja samo teoretski. Pečat na odbijenicu i napolje - tako trenutno glasi deviza vlasti", piše Neue Presse.

Francuski predsjednik Hollande pozdravlja veterane na svečanosti u Normandiji
Francuski predsjednik Hollande pozdravlja veterane na svečanosti u NormandijiFoto: Reuters

70 godina iskrcavanja saveznika

U Francuskoj je brojnim manifestacijama obilježena 70. godišnica od iskrcavanja saveznika u Normandiji, što je bio početak kraja nacizma. List Süddeutsche Zeitung o tome piše:

"Istorija se ne ponavlja. danas postoji ono što je onda nedostajalo: zajednilčke institucije, kolektivna sigurnost. Ono što se danas zbiva na krajnjem istoku Evrope dokazuje: da ne postoje EU, kao instrument za mirno rješenje konflikata, NATO kao odbrambeni pakt slobodnog svijeta i UN kao pokušaj uspostave međunarodno-pravnog uređenja odnosa država, onda bi ih trebalo izmisliti. To su istorijske tekovine koje ne bi ni postojale da nije bilo dana koji će ostati upamćen kao D-Day", komentariše Süddeutsche Zeitung.