Azerbajdžan i Armenija se međusobno optužuju u UN-u

Nakon što je Azerbajdžan vojno osvojio područje Gorski Karabah (Nagorno-Karabah), na kojem uglavnom žive Armenci, obje zemlje su na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a iznijele teške optužbe na račun druge strane. Dok je Armenija govorila o „etničkom čišćenju" koje navodno provodi azerbajdžanska vojska, Azerbajdžan je svoju akciju označio kao „protuterorističku mjeru".

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je zahtijevala deeskalaciju. „Ljudi u toj regiji trebaju trajan mir između Azerbajdžana i Armenije. A to može biti postignuto samo za pregovaračkim stolom."

Azerbajdžan, koji ima autoritarno vodstvo, napao je u utorak ujutro raketama i topništvom područje Nagorno-Karagaha na kojem većinom žive Armenci. U srijedu su Armenci prestali pružati otpor. Mnogi strahuju da će biti protjerani ili izvrgnuti azerbajdžanskm nasilju ako ostanu. Proteklih dana je, prema informacijama armenskih medija, ubijeno najmanje 200 ljudi, a više od 400 ozlijeđeno.

Baerbock, koja je u New Yorku bila zbog Opće skupštine UN-a, naglasila je da je „sada vrijeme za deeskalaciju". Istovremeno je upozorila na opasnost destabilizacije armenske demokracije i zahtijevala potpunu obustavu vojnog djelovanja. „Ono što nam je potrebno je potpuni kraj nasilja." Azerbajdžan je odgovoran za zaštitu civilnog stanovništva Gorskog Karabaha, rekla je njemačka ministrica. Protjerivanje ili iznuđeno iseljavanje etničkih Armenaca nije prihvatljivo, poručila je Baerbock, dodavši da se ne smiju u pitanje dovoditi integritet i suverenitet Armenije i Azerbajdžana.

Iz njemačke delegacije se čulo da žale što „Mađarska kao jedina članica EU-a nije bila spremna podržati zajedničku izjavu EU-a". Bilo je govora o sankcijama na koje bi Njemačka bila spremna, kaže se.

UN zahtijeva dijalog, Rusija kraj borbi

Ujedinjeni narodi su zahtijevali „stvarni dijalog između vlade Azerbajdžana i predstavnika Gorskog Karabaha". Najveći prioritet ima zaštita civilnog stanovništva, kažu u UN-u.

Zamjenik ruskog veleposlanika pri UN-u Dmitrij Poljanski izjavio je da sad mora biti „spriječeno ponovno rasplamsavanje borbi i situacija okrenuta u političkom smjeru" te da su predsjednici Azebajdžana i Armenije u telefonskim razgovorima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom preuzeli obvezu deeskalacije.

Delegacije pregovaraju o budućnosti Gorskog Karabaha

Predstavnici armenske enklave i azerbajdžanske vlade jučer su se sastali na prvim razgovorima o budućnosti područja oko kojeg se Armenija i Azerbajdžan spore već desetljećima. Tema susreta u azerbajdžanskom gradu Yevlakhu bila je, po navodima iz ureda azerbajdžanskog predsjednika, ponovna integracija Nagorno-Karabaha i tamošnjeg armenskog stanovništva u Azerbajdžan. Rečeno je također da su predstavnici Nagorno-Karabaha tražili gorivo i hranu. Azerbajdžanska strana je izrazila spremnost slati humanitarnu pomoć, priopćeno je iz ureda predsjednika Ilhama Alijeva i najavljen novi krug razgovora.

Ljudi bježe iz Nagorno-Karabaha

U velikom dijelu Groskog Karabaha u tijeku su mjere evakuacije. Ruska strana je priopćila da je dosad evakuirano 5.000 civila iz posebno ugroženih područja. Očito brojni Armenci strahuju da će biti protjerani iz svojih domova, a ako ostanu da će biti izvrgnuti azerbajdžanskom nasilju.

Prije toga je i povjerenik za ljudska prava nepriznate Republike Nagorno-Karabah (Arzah) Gegam Sepanjan govorio o evakuaciji više mjesta.

EU šalje humanitarnu pomoć

Europska unija će za protjerane ljude iz te regije staviti na raspolaganje 500.000 eura za humanitarnu pomoć. Ta potpora je dodatni novac uz 1,17 milijuna koji su stavljeni na raspolaganje od početka godine, priopćila je Europska komisija.

Mjerodavni povjerenik EK-a Janez Lenarčič pozvao je sukobljene strane da odmah humanitarnim organizacijama omoguće nesmetan pristup kriznoj regiji. Povjerenik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell osudio je azerbajdžanski napad i zahtijevao nesmetan pristup humanitaraca. Već u srijedu je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel telefonirao s Alijevim i kritizirao uporabu sile. Vlada u Bakuu mora dati uvjerljiva jamstva za prava i sigurnost armenskog stanovništva i proglasiti amnestiju, priopćeno je iz Europskog vijeća.

aj/ARD

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu