Argentina uzima novac od bogatih za borbu protiv korone
12. decembar 2020
Argentinski milijunaši bi jednokratnim izdvajanjem od svog imetka trebali sufinancirati borbu protiv korona-pandemije. Nakon što je Zastupnički dom te južnoameričke zemlje odgovarajući zakon prihvatio već 18. studenoga, prije nekoliko dana ga je odobrio i Senat.
Ta mjera izvanrednog poreza pogađa oko 12.000 stanovnika te zemlje koji imaju imovinu vrijednosti iznad 200 milijuna pesoa (oko dva milijuna eura). Oni moraju platiti porez do 3,5 posto na imovinu u Argentini i do 5,3 posto na imovinu u inozemstvu.
Vlada lijevog centra predsjednika Alberta Fernándeza nada se da će ovaj "Aporte Solidario y Extraordinario" (solidarni i izvanredni doprinos) donijeti preračunato oko tri milijarde eura. Novac bi trebao pomoći prije svega malim poduzećima, socijalno ugroženim slojevima društva i medicinskoj opskrbi.
„Samo će 0,02 posto Argentinaca plaćati taj doprinos", branio je tu odluku u argentinskim medijima Carlos Caserio, senator i predsjednik odbora za državni proračun. „Ne dajte se prevariti, mi ne progonimo nikoga." Vlada samo zahtijeva solidarnost od onih koji imaju najviše da se zemlja može oporaviti od pandemije, kaže Caserio.
„Poreznim obveznicima je dosta svega"
Kritika je došla od oporbe. Senator Martín Lousteau iz stranke "Unión Cívica Radical" (UCR) je rekao: „Živimo u zemlji s rekordnim poreznim stopama i unatoč tomu imamo rekordno siromaštvo." Lousteau zahtijeva odgovornije trošenje postojećeg novca i smanjenje državnih izdataka, umjesto da se „stalno uvode novi porezi".
Slično stvari vidi i argentinski porezni stručnjak César Litvin: „Argentina nedvojbeno treba više sredstava da bi ograničila ogromnu štetu izazvanu korona-krizom. Ali, porezno opterećenje je ionako već jako veliko, a poreznim obveznicima je dosta toga da sami snose teret napuhanog državnog aparata."
Gospodarski pred ponorom
Litvin time ne misli na porez na dohodak koji u Argentini može iznositi maksimalno 35 posto, dok primjerice u Njemačkoj može iznositi maksimalno 45 posto. Ali, „ukupno oko 170 nacionalnih, pokrajinskih i općinskih poreza" te poreza na privatnu imovinu predstavljaju „nepodnošljiv teret, a od države malo dolazi nazad, kaže Litvin.
Zahtjev da se umjesto novih poreza smanji javni sektor ne pomaže u trenutnoj akutnoj situaciji, upozorava stručnjak za Latinsku Ameriku Christian Ambrosius, jer sredstva su potrebna sada.
Argentina se već prije korona-pandemije nalazila u teškoj financijskoj i gospodarskoj krizi. Ta je zemlja jako zadužena, a u kolovozu je teškom mukom spriječila treći bankrot države u posljednjih 20 godina.
„Korona-pandemija je pogodila zemlju koja je teško dolazila do novca na međunarodnom tržištu kapitala i ona teško može dobiti kredit", kaže Ambrosius. S obzirom na ograničene mogućnosti reakcije na veliki pad gospodarstva, oporezivanje milijunaša može imati smisla, kaže ovaj politolog i gospodarstvenik, koji trenutno predaje na Nacionalnom autonomnom sveučilištu u Meksiku (UNAM).
Pitanje solidarnosti
Ambrosius upozorava na još nešto: „Porez se mora promatrati i pod aspektom društvene korektnosti. Korona-kriza je upravo u latinsko-američkim državama puno jače pogodila siromašnije slojeve društva jer se oni i zdravstveno i ekonomski mogu slabije štititi." U toj situaciji se može prihvatiti oporezivanje 12.000 najbogatijih.
Slično razmišlja zacijelo i 20 milijuna Argentinaca koji prema najvećim dnevnim novinama Clarin žive ispod granice siromaštva. To je 44,2 posto argentinskog stanovništva, a prema Clarinu to je najviše u posljednjih deset godina.
Manje investicija i radnih mjesta
Odvjetnik César Litvin, koji na Sveučilištu u Buenos Airesu drži katedru za poreznu teoriju, napominje da je javnost u Argentini oko toga podijeljena. „Ostalih nešto više od 50 posto stanovništva, koji snose porezni teret u toj zemlji, a pogotovo oni koji će morati plaćati, potpuno su protiv toga."
Litvin kaže da on osobno tu mjeru smatra protuustavnom te da je moguće da će se mnogi tome sudski suprotstaviti. Osim toga on očekuje da će taj porez dovesti do smanjenja investicija i ukidanja radnih mjesta, a time i do smanjenja poreznih prihoda.
Stručnjak za latinsku Ameriku Christian Ambrosius ne prihvaća tu argumentaciju. „To je gotovo refleksni standardni argument koji se uvijek pojavljuje kad se govori o progresivnom oporezivanju. Ali, mi ovdje govorimo o porezu na privatnu imovinu, a ne na poduzetničke aktivnosti." On zato ne vjeruje da će uvođenje novog poreza u većoj mjeri spriječiti investicije.
Njemačka Ljevica za oporezivanje najbogatijih
Dok Francuska, Luksemburg, Španjolska, Švicarska i Norveška – prema navodima Saveznog ministarstva financija – već imaju opći, dakle redoviti porez na imovinu, Argentina je jedina zemlja, koliko se moglo utvrditi istraživanjem, koja je posljednjih godina krenula u jednokratno oporezivanje imovine. Ali, tom mišlju se bave i druge zemlje, primjerice Čile, Španjolska i Njemačka.
U Njemačkoj stranka Ljevica, ali i dijelovi SPD-a zahtijevaju da najbogatiji ljudi u Njemačkoj daju jednokratni doprinos za dodatne troškove izazvane korona-pandemijom. Zastupnički klub Ljevice u Bundestagu i Zaklada Rose Luxemburg dali su nalog Njemačkom institutu za gospodarska istraživanja DIW da o tomu provede studiju.
Autor studije Stefan Bach na televiziji ARD je ukazao na to da je i nakon Drugog svjetskog rata porez na imovinu znatno pridonio da se plate obeštećenja i pomoć. „Doživljavamo veliki porast državnog zaduženja i za takve izvanredne situacije je zamišljen porez na imovinu kao izvanredni financijski instrument."