Argentina: Djeca nestala za vrijeme vojne hunte

Prilkom rođenja njegovog sina Guillermo Perez Roisinblit suočio se sa svojom prošlošću. To mu se desilo još jednom, kada mu se rodila kćer.„Kada sam drugi put postao otac, bio sam sretan. Ali sam i plakao. Nisam znao da li je moj otac - kada je dobio drugo dijete – odnosno mene – imao priliku da me upozna, da me drži u rukama“, kaže Guillermo. On je jedan od kako se smatra, 500 Argentinaca koji su za vrijeme vojne hunte od 1976. do 1983., kao djeca protivnika režima ugledala svjetlo dana u zatvorima. Mnogi roditelji su stradali u takozvanim „letovima smrti“ kada su ih iz aviona, nad Rio de la Platom, izbacivali vojnici. Vojska je kasnije uklonila sve tragove. No, tada je potcijenila rodbinu žrtava i njihovo uporno traganje za nestalom djecom i unucima. To traje i danas.

Guillermova baka, Rosa Tarlovsky, ima 93 godine i potpredsjednica je udruženja pod imenom “Bake Plaze de Mayo”.

“Nisu vjerovali u to da ćemo mi biti tako uporne, 35 godina. Govorili su: pustite ih, nek' idu ulicom, te stare žene će se nakon par nedjelja vratiti kući i tamo plakati”, kaže danas Rosa. No žene su se, i pored prijetnji, tajno sastajale, razmjenjivale informacije i razgovarale o šiframa pod kojima su vođena imena djece. 14 godina je trajao proces nakon kojeg su u julu 2012., zbog otmice djece, osuđeni bivši dikatatori Jorge Videla i Reynaldo Bignone.

Do sada je pronađeno preko 100 takve djece

Bio je april 2000. kada se Guillermova starija sestra Mariana javila na telefon u uredu svoje bake. Zvala je anonimna osoba i pomenula jedno ime, kazavši da se možda radi o otetom djetetu. Dijete se zvalo Guillermo. Imao je tada 21 godinu. DNA-analizom je utvrđeno da je to bio Marijanin brat. U međuvremenu je pronađeno 108 takve djece. Neki tragovi su vodilli i u crkvu, za koju se sumnja da je tada sarađivala sa vojnom huntom. Guillermo ne zna kakva je nakon što se on rodio, bila njegova sudbina. “Znam samo da me moj navodni otac uzeo i odveo kod svoje žene.” Tu ženu je Guillermo 21 godinu zvao ‚mama'.

Autori: Regina Menning / Senad Tanović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić