Amerikanci špijuniraju Europljane

Moderni korisnici interneta obožavaju novu slobodu. Oni mogu s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme pristupiti osobnim ili poslovnim podacima. Tom im tehnički omogućava "Cloud Computing". "Oblak" je jedna vrsta čvrstog diska na internetu. Podaci koji inače završavaju na privatnim ili računalima na radnom mjestu, sada su dostupni preko weba. Gdje oni na koncu točno završe, u kojoj se zemlji nalazi server, o tome korisnici interneta ne razmišljaju puno. Ali to bi se moglo promijeniti.

Razlog je jedna studija koju je naručio Europski parlament. Stručnjaci "Centre D'Etudes Sur Les Conflits" i "Centre for European Policy Studies" zajedno su prezentirali rezultate istraživanja: cloud-podaci europskih građana na američkim serverima nisu sigurni od očiju trećih osoba. Konkretno to znači: pod krinkom borbe protiv terora, američke vlasti "čačkaju" i po europskim podacima, i to sasvim legalno, to im dozvoljavaju američki zakoni.

"Studijom ne želimo širiti paniku", komentira Thomas Albrecht, zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu. "Činjenica je da američki Zakon o zaštiti podataka vrijedi samo za građane SAD-a", dodaje on. Osim toga, postoje posebni zakoni kojima je dozvoljeno špijuniranje građana koji nemaju američko državljanstvo. A to se događa očito često: osjetljve podatke koji su vlasništvo firme poput Microsofta, Amazona, Twittera i Facebooka, američke vlasti ciljano istražuju.

Patriot Act i FISAA

Temelj za sveobuhvatnu analizu su sigurnosni zakoni o borbi protiv terora koji su u SAD-u usvojeni nakon 11. rujna 2001. "Patriot Act" i nova verzija "Foreign Intelligence Surveillance Amendment Act" (FISAA) američkim su političarima velikodušno proširili ovkasti i polje djelovanja.

Thilo Weichert, njemački stručnjak za zaštitu podataka, već se prije dvije godine opsežno pozabavio ovim razvojem. Njega se ovih dana često citira u njemačkim medijima. Weichert se bori za to da Facebook ponovno dozvoli korištenje sinonima kao korisčkog imena. U analizi sigurnosti podataka kod američkih tvrtki, on zaključuje: "Duga ruka američkih zakona seže i do Europe." Američke sigurnosne službe ponekad "ucjenjuju" firme poput Microsofta, tvrdi naš sugovornik. Oni državnim službama na raspolaganje moraju staviti i one podatke koji su pohranjeni na europskim serverima. A ti podaci mogli bi npr. odigrati važnu ulogu u gospodarskoj špijunaži.

Na taj način ne bi se samo otkrilo poslovne tajne velikih kompanija. I građani bi se mogli naći na meti američkih istražitelja, smatra Thilo Weichert. "Podaci bi mogli odlučivati i prilikom dodjele američkih viza." Ali to nije sve. "Uopće se ne može ni predvidjeti što se sve može dogoditi s osobnim podacima," zaključuje Weichert

Stanje je ozbiljno

U Europskom parlamentu se takve opomene shvaćaju ozbiljno. Trenutno zastupnici rade na novoj verziji Odredbe o zaštiti podataka Europske unije. Zastupnik Zelenih Thomas Albrecht zalaže se za to da poduzeća smiju proslijediti podatke o europskim građanima samo ukoliko je to pravno regulirano. I skeptičan je hoće li do toga ikada doći. I u Europi ima puno onih koji profitiraju od američkog nadzora: "Europske tajne službe i policija su naravno sretni kad ih Amerikanci opskrbe podacima o europskim građanima. Po važećem europskom pravu, oni sami te podatke nikada ne bi smjeli nabaviti."

Nova odredba bi trebala biti usvojena najranije 2014. Ukoliko korisnici interneta u "oblaku" i ubuduće žele pohranjivati svoje podatke, onda bi bilo bolje da se odluče za nekog europskog ponuđača Cloud Computinga, savjetuje Thomas Albrecht.

Autori: C. Walther / S. Matić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić