Afrika: Sida se vratila, zahvaljujući koroni
1. decembar 2020
Posao Džilberta Tenesa nije bio jednsotavan ni prije korone. Međutim, sada je ovom ljekaru iz Kameruna mnogo teže. „Ljudi više ne žele da dolaze u bolnicu", žali se u intervjuu DW. Više od polovine inficiranih HIV-om, koji su pod terapijom, zbog straha od korone ne dolaze na redovne kontrole. „Mi ne možemo više da im prepisujemo lijekove i posavjetujemo kako da se zaštite", kaže Tene.
Kada dođu bude kasno...
Osobe inficirane virusom HIV uz upotrebu lijekova mogu da žive i decenijama a da pri tom ne dobiju sidu (AIDS). Ali, bez lijekove prijete fatalne posljedice. Teneova koleginica iz Južnoafričke Republike Zolelva Sifumba gleda to svaki dan. „Mnogi ljudi ne dolaze više na kontrolu. Kada dođu bude kasno i umiru", kaže Sifumba, koja se u provinciji Zulu-Natal brine o zaraženima virusom HIV.
Pri tom se situacija posljednjih godina u istočnoj i jugoistočnoj Africi poboljšala. Ovaj region je dugo važio za globalni epicentar zaraze, ali to je prošlost. Organizacija Ujedinjenih nacija UNAIDS je 2008. objavila da je stopa novih zaraza za šest godina opala za trećinu. Broj smrtnih slučajeva se smanjio za čak 40 odsto. Ali, AIDS ipak neće biti iskorijenjen do 2030. kako je bilo planirano. „Epidemija korona virusa nas još više udaljava od našeg cilja", kaže Vini Bijanjima direktorka UNAIDS.
A koliko daleko od cilja izračunali su njeni eksperti: zbog djelovanja pandemije kroona virusa na globalnom nivou bi moglo dodatno da se virusom HIV zarazi 290.000 ljudi, a više od 148.000 umre od posljedica infekcije HIV-om.
Ljekari u stanju pripravnosti
Ali, nije to samo zbog toga što zaraženi virusom HIV strahuju od odlaska u bolnice. „Podaci pokazuju da se povećalo nasilje nad ženama i djevojčicama, dok su škole bile zatvorene. Sekusalno nasilje je najvažniji razlog novih infekcija, posebno u Africi", kaže Bjanjima. Otkako je izbila pandemiaj korone sve je manje ljudi koji se testiraju na HIV. Trudnice takođe. A time je povećan rizik da se inficiraju i njihove nerođene bebe.
Istovremeno korona vrši pritisak na zdravstvene sisteme u Africi. Još od samog početka pandemije u mnogim zemljama nedostaje ljekara i drugog medicinskog osoblja. Oni ne moraju samo da liječe oboljele od AIDS-a već i pacijente zaražene kovidom 19. Samim tim su i oni sami u velikoj opasnosti od zaraze. „Zbog nedostatka zaštitnog materijala za prevenciju zaraze, mnogi zdravstveni radnici su se zarazili i umrli, zbog čega se nedostatak medicinara samo dodatno povećava", kaže južnoafrička ljekarka Sifumba.
Donatori koncentrisani na kovid 19
Afrički aktivisti u borbi protiv side strahuju od još jedne posljedice pandemije kovida 19. „Dobijamo manje finansijske podrške", kaže Ava Fani iz HIV programa Baptističke crkve u Kamerunu za DW. „Donatori se sada više koncentrišu na kovid 19. Pitamo se kako da iskoristimo resurse da se brinemo i za HIV pozitivnu djecu i za pacijente oboljele od korone."
A ovaj problem nema samo Baptistička crkva u Kamerunu. Alarmiran je i globalni Fond za borbu protiv AIDS, tuberkuloze i malarije. Fond osnovan 2002. kao partnerstvo između vlada, koncerna i međunarodnih organizacija 20 odsto ukupnih sredstava koristi za borbu protiv pandemije AIDS. Ali, od ove godine podržava i svoje partnerske zemlje u borbi protiv korone.
Biće teško ako se korona razvije u sličnu dugotrajnu prijetnju kao AIDS. „Noćna mora mi je scenario po kojem bi Fond u budućnosti trebalo da bude zadužen i za kovid, a sa istim budžetom kao danas. To bi trebalo da znači da bismo u borbi protiv ove četiri bolesti pravili neznatan napredak a više ljudi bi umiralo", kazao je direktor Fonda Peter Sands.
Sada su na potezu vlade. A vlade država širom svijeta su se zabavile problemima u sopstvenom dvorištu i ekonomskim posljedicama pandemije, kao i porastom državnog duga. Tako da dugoročno gledano nije sigurno da li će izdvojiti više novca za borbu protiv side.
Saradnik na tekstu: Moki Kindzeka (Kamerun)