Sudbina Afganistanaca koji su radili za Nijemce

Dvadesetogodišnja borba protiv terorizma i siromaštva bila je uglavnom neuspješna. Međunarodna misija u Afganistanu, koja je započela 2001. godine i od samog početka bila kontroverzna, definitivno je propala 15. augusta 2021. Na taj dan je islamističkim Talibanima pošlo za rukom da se vrate na vlast nakon brzopletog povlačenja stranih trupa koje su predvodile SAD.

Angela Merkel je obećala podršku

U haotičnim okolnostima, njemačke oružane snage evakuirale su Nijemce i Afganistance koji su mnogo godina sarađivali u vojnom i civilnom sektoru. Međutim, nisu svi domaći stanovnici odmah mogli biti spašeni. Tim ljudima je tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, deset dana nakon debakla, u vladinom saopštenju obećala podršku:

"Svim snagama nastavljamo da pomažemo Afganistancima da napuste zemlju, posebno onim koji su stajali uz Njemačku kao osoblje Bundeswehra, policije, udruženja za razvojnu saradnju i zalagali se za sigurnu, slobodnu zemlju s perspektivom budućnosti."

Osoblje još uvijek čeka na odlazak

Dvije godine nakon tog obećanja, još uvijek hiljade bivših saradnika, njihovih poodica i drugih ugroženih osoba čekaju da stignu u Njemačku. Niko tačno ne zna koliko sudbina još uvijek nije razjašnjeno, između ostalog, zbog toga što se, osim državnih organa, brojne nevladine organizacije brinu o ugroženim Afganistancima.

Njemačka ministrica unutrašnjih poslova, Nancy Faeser, je u junu pred Odborom za ljudska prava njemačkog Parlamenta navela detalje: Njemačka je od januara 2022. godine primila skoro 20.000 bivših radnika i članova njihovih porodica. Oni su uglavnom radili za Bundeswehr i udruženja za razvojnu saradnju.

Task Force obrađuje zahtjeve za evakuaciju

Svjedočenja učesnika u Odboru za istraživanje Afganistana njemačkog Bundestaga potvrđuju da Njemačka i dalje ima problema sa pružanjem pomoći bivšim saradnicima u Afganistanu. Krajem aprila, visoki zvaničnik Ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke izjavio je da Task Force i godinu i po dana nakon pada Kabula i dalje obrađuje zahtjeve za evakuaciju bivšeg osoblja.

Rukovodilac odgovoran za Centralnu Aziju, Afganistan i Pakistan priznao je da njegovo ministarstvo nije bilo dovoljno pripremljeno za tu zadaću i da je bilo opterećeno. Također je razmatrana opcija smještaja osoblja koje napušta Afganistan u zemljama kao što su Tadžikistan, Uzbekistan ili Pakistan. Međutim, nijedna vlada nije bila spremna primiti izbjeglice iz Afganistana.

Ministarstvo za razvoj obećalo 15.000 prihvata

Od preuzimanja vlasti od strane Talibana, samo Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) je dalo oko 15.000 takozvanih obećanja prijema za bivše osoblje i njihove porodice. Od toga je oko 11.600 stiglo u Njemačku (stanje od 1. jula 2023.), odgovorila je portparolka BMZ-a na upit DW.

Od preostalih 3.400 pogođenih, njih oko 160 se nalazi u tranzitnoj susjednoj zemlji. BMZ uz pomoć GIZ-a (Njemačko društvo za međunarodnu saradnju) pomaže bivšim lokalnim saradnicima- da dođu u Njemačku kao i njihovom snabdijevanju i smještaju u tranzitnim zemljama.

GIZ: "Za svaku izbjeglicu smo imali sigurnosni plan"

Iz perspektive GIZ-a, evakuacija dobro funkcioniše. "U svakom trenutku smo znali ko bi mogao napustiti zemlju i na koji način. Za svakog izbjeglicu smo imali sigurnosni plan", rekao je pred istražnim odborom početkom jula 2023. godine šef odjela za Afganistan i Pakistan.

Bundestagov odbor također želi saznati zašto u trenutku preuzimanja vlasti od strane talibana, očigledno nije postojao izrađen plan za spasavanje lokalnog osoblja. Ovaj dojam se ojačao kroz svjedočenja spašenih ljudi iz Afganistana.

Annalena Baerbock pokreće dodatni program

U međuvremenu, talibani sve više ograničavaju ljudska prava, posebno žena i djevojčica. Zbog toga je Savezna vlada, na inicijativu ministarke vanjskih poslova Annalene Baerbock, pokrenula dodatni program pomoći. Koristiće ga bivši lokalni saradnici, ali posebno Afganistanci koji se zalažu za prava žena i ljudska prava, kao i osobe koje bi zbog svoje vjerske ili seksualne orijentacije mogle postati mete talibana.

Međutim, organizacije za ljudska prava još uvijek vide prostor za poboljšanja: "Pristup ovom programu imaju isključivo osobe koje su još uvijek u Afganistanu, a podnošenje zahtjeva iz trećih zemalja poput Irana ili Pakistana nije moguće. To stvara opasnost za ostanak u Afganistanu", navodi se u analizi Amnesty International-a.

Humanitarna pomoć u Afganistanu se nastavlja

Iako je hiljade afganistanskih lokalnih saradnika napustilo svoju zemlju, pružanje humanitarne pomoći iz Njemačke se nastavlja. Međutim, od dolaska talibana na vlast, Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) nije više zapošljavalo lokalno osoblje. Istovremeno, jedan portparol je na upit DW-a naglasio: "Da bi se dalje pomagalo ugroženom afganistanskom stanovništvu, neophodno je osoblje iz same zemlje."

GIZ je zaposlio osoblje na terenu za razvojne projekte Savezne vlade. "Afganistanski zaposlenici GIZ-a su od avgusta 2021. godine uglavnom angažovani na administrativnim, tehničkim i logističkim zadacima, uključujući procjenu sigurnosne situacije", objašnjava portparolka.

Prema informacijama iz Ministarstva za razvoj organizacije civilnog društva i dalje zapošljavaju lokalno osoblje u Afganistanu. Vlada pažljivo prati situaciju ugroženosti. "Novozaposleni afganistanski radnici u GIZ-u ne rade u politički izloženim područjima i tako nisu izloženi potencijalnim opasnostima."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu