11. juli je Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici

Od ukupno 193 države, za usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici glasale su 84 države. Protiv je bilo 19 država, dok je suzdržanih bilo 68. Rezoluciju su inicirale Savezna Republika Njemačka i Ruanda. Stalna predstavnica Njemačke u Ujedinjenim narodima (UN)  Antje Leendertse, predstavljajući rezoluciju u Generalnoj skupštini, kazala je kako će odluka da se 11. juli proglasi Danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici „premostiti jaz u institucionalnom pamćenju koji trenutno postoji“.

Iako jeSrebrenica proglašena „sigurnom zonom UN-a“, Leendertse je podsjetila da to nije spriječilo počinjenje genocida u tom gradu u istočnoj Bosni. Istakla je da preživjele žrtve još trpe posljedice genocida. „Prije gotovo 30 godina, 11. jula počele su egzekucije u kojima je ubijeno 8372 ljudi. Rezolucija će doprinijeti kažnjavanju zločina i sprečavanju veličanja ratnih zločinaca“, rekla je Leendertse.

Rezolucija usmjerena protiv počinitelja genocida

Rezolucija nije usmjerena protiv nekog naroda ili etničke grupe, pojasnila je njemačka ambasadorica u UN-u. „Ako je rezolucija protiv nekog usmjerena, usmjerena je protiv počinitelja genocida“, dodala je. „Pored genocida u Ruandi, genocid u Srebrenici je također presuđen u međunarodnim sudovima“, rekla je Leendertse, naglašavajući da su u ratu 90-tih sve etničke grupe preživjele gubitke i da Njemačka jednako žali za svim žrtvama.

„Rezolucija ima podršku brojnih zemalja, uključujući zemlje zapadnog Balkana. U nacrt rezolucije uključili smo prijedlog Crne Gore u kojem stoji da je krivična odgovornost individualna i ne može se pripisati niti jednoj etničkoj zajednici, niti jednom narodu. Ovo će potaknuti pomirenje sada i u budućnosti“, zaključila je njemačka predstavnica u UN-u. 

Osporavanja rezolucije

O prijedlogu rezolucije nije bilo formalne debate, ali je državama članicama dopušteno da obrazlože svoj stav. Uoči glasanja, stav Srbije obrazložio je predsjednik Aleksandar Vučićporučivši da je rezolucija „izuzetno politizirana“. „Šta god da učinimo, veliki i moćni koji ovdje dominiraju otužit će nas da negiramo ono što se dogodilo u Srebrenici“, kazao je predsjednik Srbije. 

Prema njegovom mišljenju, sporan je trenutak donošenje rezolucije „koji odgovara moćnicima“. „Govorili ste o pojedinačnoj odgovornosti. Ako je tako, zašto se usvaja rezolucija? Ako govorimo o pojedinačnoj krivici to se već uradilo kroz optužnice i  presude i osuđeni služe zatvorske kazne“, rekao je Vučić konstatirajući da je rezolucija „generalna“, jer se u njoj ne spominju imena. „Zašto tako generalno, ako smo 2015. godine usvojili rezoluciju o genocidu u cijelom svijetu“, upitao je Vučić. On smatra da rezolucija neće doprinijeti miru, ni u BiH, ni u regiji, a Njemačku je optužio da je „krila“ pripremu rezolucije na kojoj se radilo „bez inkluzije“.

Vučićeva „Pandorina kutija“

Podsjetio je da organizacija UN-a nije bila spremna govoriti o godišnjici bombardiranja Srbije „jer ne treba gledati u prošlost“, ali da taj princip nije važio i u slučaju genocida u Srebrenici. Zaključio je da rezolucija neće nikoga ujediniti, nego da će donijeti dodatne podjele i ponovio da u BiH i regiji nema konsenzusa o ratnoj prošlosti, pa ni događajima u Srebrenici. „Rezolucija će otvoriti Pandorinu kutiju“, kazao je Vučić. 

Obraćanje kosponzora rezolucije nije bilo predviđeno na sjednici Generalne skupštine UN-a. Predstavnik Kine obrazložio je zašto je njegova zemlja protiv rezolucije. „Podržavamo napore da se ne zaborave zločini, ali očekujemo i politički konsenzus. Rezolucija nije u skladu sa duhom pomirenja i zato ćemo glasati protiv“, rekao je kineski ambasador u UN-u.

Ruske optužbe

Ambasador Rusije u UN-u Vasilij Nebenzja je glasanje o rezoluciji nazvao „tužnim poglavljem“ u historiji UN-a. Iako se u rezoluciji ne spominje nijedan narod, on je pred Generalnom skupštinom kazao da su „Njemačka i drugi iskoristili ovlasti i proglasili rezoluciju kako bi demonizirali jedan narod i pokopali Daytonski sporazum“. Pri tome je podsjetio na „nacističke zločine iz Drugog svjetskog rata“, napominjući da Rusija ne zaboravlja 27 miliona ubijenih Sovjeta. Ambasadora Bosne i Hercegovine (Zlatko Lagumdžija) u UN-u optužio je za prekoračenje ovlasti jer je „morao dostaviti rezoluciju na osnovu konsenzusa svih u BiH“.

„Sponzori tvrde da će rezolucija dovesti do pomirenja, ali i je sama rasprava dovela do širenja napetosti u regionu, dok je nacrt dostavljen po principu uzmite ili ostavite“, kazao je Nebenzja. Obrušio se i na Nizozemsku, kao kosponzora rezolucije, uprkos „sramnoj ulozi Holandskog bataljona“ u Srebrenici jula 1995. Ponovio je Vučićeve riječi da se rezolucijom otvarta „Pandorina kutija“ te zaključio da „svijet ostaje podijeljen po pitanju Srebrenice“. 

Uzdržani ili protiv „ne osporavajući činjenice o genocidu“

Više zemalja koje su bile uzdržane ili su glasale protiv rezolucije kao razlog su navele „nepostojanje konsenzusa“ o rezoluciji u BiH i regiji, ne osporavjući pri tome presude Haškog tribunala i činjenice o genocidu u Srebrenici. Ambasadori su govorili i o „dvostrukim standardima“ uz primjedbe na aktuelni odnos međunarodne zajednice prema „genocidu“ u Gazi. Egipat je glasao za mada bi, kako tvrdi predstavnik te zemlje, bilo bolje da je o rezoluciji postignut konsenzus. Kuba je glasala protiv, jer vjeruje da je rezolucija o genocidu u Srebrenici „proizvod geopolitike“ koja ne bi trebala destabilizirati regiju – a upravo „destabilizaciju i podjele“ vidi u reakcijama posljednjih mjeseci. Predstavnik Ujedinjenih arapskih emirata podsjetio je na „strašne slike“ iz masovnih grobnica u kojima se i danas pronalaze posmrtni ostaci ubijenih u genocidu u Srebrenici. „Među njima je i djevojčica koje je ubijena i prije nego što je dobila ime“, kazao je ambasador Emirata, koji su međutim bili suzdržani.

Mediji u BiH su objavili da su među zemjama koje su podržale usvajanje rezolucije su: Albanija, Australija, Bangladeš, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kanada, Hrvatska, Češka, Danska, Egipat, Estonija, Finska, Francuska, Indonezija, Iran, Italija, Japan, Jordan, Kuvajt, Malezija, Norveška, Pakistan, Poljska, Portugal, Katar, Saudijska Arabija, Ukrajina, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države. Protiv usvajanja Rezolucije bile su delegacije Antigve, Bjelorusije, Kine, Komora, Kube, Sjeverne Koreje, DR Konga, Eritreje, Dominike, Esvatinija, Grenade, Mađarske, Malija, Naurua, Nikaragve, Rusije, Sao Toma i Principea, Srbije i Sirije.

Osnova za rezoluciju – presude međunarodnih sudova

Podsjećamo, Nacrt rezolucije su prvi put službeno predstavile Njemačka i Ruanda 18. aprila u zgradi UN-a u New Yorku. Ove dvije države, koje su inicirale Rezoluciju, su i najveći sponzori njezinog usvajanja, a do zaključenja teksta nacrt rezolucije o Srebrenici kosponzoriralo je 39 država. Među kosponzorima su, pored ostalih, Sjedinjene Američke Države, Francuska, Italija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija i Sjeverna Makedonija. Sve države nastale raspadom bivše Jugoslavije, osim Srbije, podržale su rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Generalna skupština UN-a je rezoluciju „Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995.“ donijela pozivajući se na presude Međunarodnog suda pravde te Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju. Presudama je ustanovljeno da su genocid u Srebrenici počinili pripadnici bivše Vojske i policije Republike Srpske te paravojne formacije iz RS-a i Srbije. Na doživotne ili dugogodišnje kazne zatvora za genocid su osuđeni i najviši vojno-politički zvaničnici RS-a, među kojima Radovan Karadžić i Rako Mladić.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu